ZAJEDNICA IZNAD PROFITA
Prva stambena zadruga u Hrvatskoj pokreće se u Puli
(Arhiva Glasa Istre)
U Coworking centru Pula u petak navečer održano je javno predstavljanje projekta Stambene zadruge Pragrande Pula, prvog zadružnog projekta stanovanja u Hrvatskoj i regiji.
Projekt predviđa izgradnju između 30 i 35 stambenih jedinica na gradskoj parceli u Mutilskoj ulici, a interes građana pokazao je da potreba za priuštivim i drugačije organiziranim stanovanjem u Puli itekako postoji. Dvorana u Ulici Marka Marulića bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.
Grad daje zemljište, zadruga upravlja
Projekt su predstavili gradonačelnik Pule Peđa Grbin, Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje, te Darovan Tušek, Dunja Predić i Ivan Vadanjel iz Zadruge Otvorena arhitektura, koji su godinama uključeni u razvoj modela zadružnog stanovanja u Hrvatskoj.
Gradonačelnik Peđa Grbin podsjetio je kako je projekt započeo još u mandatu bivšeg gradonačelnika Filipa Zoričića, a aktualna gradska uprava ga nastavlja i razvija.
- Problem stanovanja u Puli i cijeloj Hrvatskoj postao je jedan od ključnih društvenih izazova. Pragrande nije jedino rješenje, ali je važan iskorak i primjer dugoročno održivog modela, rekao je Grbin.
Grad Pula u projektu osigurava zemljište površine oko tri tisuće četvornih metara, na kojem će se zasnovati pravo građenja, te daje dodatnu institucionalnu i administrativnu podršku. Parcela se nalazi uz igralište na Pragrandeu, na svega nekoliko minuta hoda od centra grada. Procjenjuje se da bi u zgradi moglo stanovati između 90 i 100 građana, a gradnja bi, prema sadašnjim planovima, mogla biti dovršena do kraja 2028. godine.
Arhitekt Ivan Vadanjel pojasnio je kako se zadružni model bitno razlikuje od klasičnog stanovanja i programa POS-a.
- Stanovi u zadruzi nikada ne postaju privatno vlasništvo pojedinca. Oni ostaju u kolektivnom vlasništvu zadruge i ne mogu se prodavati, iznajmljivati niti prenamjenjivati u apartmane. Stanari plaćaju zadružni najam kojim se otplaćuje kredit i pokrivaju troškovi upravljanja, objasnio je Vadanjel.
Takav model, dodao je, trajno izuzima stanove s tržišta nekretnina i onemogućuje špekulacije, čime se osigurava dugoročna priuštivost.
Zajednički prostor za druženje
Posebna pažnja u projektu posvećena je zajedničkim prostorima, koji se ne doživljavaju kao luksuz, već kao sastavni dio kvalitete stanovanja. Iako će sami stanovi biti potpuno standardni i funkcionalni, zgrada će sadržavati niz prostora koji predstavljaju svojevrsno proširenje privatnog stana.
- U zadružnim zgradama ključna prednost je to što, osim vlastitog stana, imate i "još nešto". To mogu biti zajedničke kuhinje, prostori za druženje, sobe za goste, radionice, krovne terase ili prostori za sastanke. O tome će odlučivati sami zadrugari kroz zajednički proces, istaknuto je na predstavljanju.
Iskustva iz inozemstva pokazuju da takvi prostori znatno povećavaju kvalitetu života, ali i potiču međusobnu solidarnost i osjećaj pripadnosti. Često zadružne zgrade postaju važne točke u susjedstvu te svojim sadržajima doprinose i široj zajednici.
Zadružno stanovanje u pravilu ide ruku pod ruku s brigom za okoliš. Korištenje prirodnih materijala, energetska učinkovitost i smanjenje potrošnje energije važni su elementi takvih projekata.
Kao primjeri navedene su stambene zadruge u Barceloni, Amsterdamu i Švicarskoj, gdje zajednički prostori često imaju i funkcionalnu ulogu u pasivnoj ventilaciji i smanjenju potrebe za hlađenjem. U mnogim projektima postoje urbani vrtovi, zajedničke terase te dijeljene praonice rublja, čime se smanjuju troškovi i buka u stanovima.
- To nisu zgrade građene po tržišnoj logici "uzmi ili ostavi". Ljudi koji će u njima živjeti uključeni su u cijeli proces od početka, što rezultira kvalitetnijim i dugoročno jeftinijim rješenjima, naglašeno je.
Odgovor na stambenu krizu
Goran Jeras istaknuo je kako su stambene zadruge u mnogim europskim zemljama već desetljećima sastavni dio stambene politike.
- Europska unija sve ozbiljnije pristupa stambenoj krizi, a Hrvatska je u ovom trenutku dobila relativno povoljan zakonodavni okvir koji omogućuje dugoročne povoljne kredite i druge mjere koje povećavaju priuštivost, rekao je Jeras.
Zaključeno je kako bi Pragrande mogao postati ogledni primjer ne samo za Pulu, već i za druge hrvatske gradove koji traže održiv i društveno odgovoran odgovor na stambenu krizu.
Na predstavljanju je detaljno prikazan i pilot-projekt stambene zadruge u Križevcima, koji se razvija kroz prenamjenu postojeće zgrade u bivšoj vojarni. Prema projektu, ondje će biti uređeno 35 stanova različitih veličina te oko 250 četvornih metara zajedničkih prostora, uključujući multifunkcionalnu dvoranu i krovnu terasu s urbanim vrtovima. Zgrada će imati i solarnu elektranu snage 50 kilovata. Jeras iz Zadruge za etično financiranje istaknuo je kako se zadružno stanovanje u mnogim europskim zemljama pokazalo kao važan alat stambene politike.
- Europska unija po prvi put sustavno pristupa rješavanju stambene krize, a neprofitne stambene zadruge prepoznate su kao jedan od ključnih modela. Hrvatska sada ima povoljan zakonodavni i financijski okvir koji omogućava dugoročne kredite s kamatom od jedan posto te povrat dijela PDV-a, rekao je Jeras.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
