"Zračna luka Pula ima veliki potencijal koji je, nažalost, jako zanemaren. Dok druge hrvatske zračne luke broje dvoznamenkaste poraste u putnicima i milijunske investicije, pulska je nažalost sa 780 tisuća putnika u 2019. došla na 509 tisuće lani.

Zato sam u Saboru, u vrijeme planiranja proračuna za iduću godinu, naglasio kako je važno da radimo na povećanju broja letova, modernizaciji i proširenju kapaciteta jer bi tako bolje povezali Istru s Europom i cijelim svijetom. Tako možemo našim građanima omogućiti brža putovanja i bolju povezanost, kao i produžiti turističku sezonu".

Napisao je to na Instagramu Loris Peršurić, porečki gradonačelnik, saborski zastupnik i novoizabrani predsjednik IDS-a.

Ovo zastupničko angažiranje za revitalizaciju pulske zračne luke poticaj je da se prisjetimo otvaranja aerodroma i prvih godina rada. Prenosimo i služimo se tekstom Pavla Ravlića "Doprinos zračne luke Pula razvoju turizma u Istri", objavljen u Istarskom mozaiku 1976. godine.

(Arhiva Glasa Istre)

Da bi se i položaj i uloga zračne luke Pula u zračnom prometu Hrvatske i Jugoslavije mogli sagledati što potpunije i što realnije uputno je redom i ukratko razmotriti temeljne činjenice vezane za potrebu njenog osnivanja, za njen dosadašnji i budući razvoj.

Potreba osnivanja zračne luke Pula

Vrlo brz i dinamičan razvoj turizma u Istri sve je glasnije zahtijevao uvođenje i zračnog prometa u prijevozu turista. Pored turizma na osnivanje pulske zračne luke u stanovitoj mjeri utjecala je i potreba uspostave zračnih putničkih veza između Pule, Zagreba i Beograda, ali je ta potreba ipak samo sekundarnog značaja. Tome u prilog ide i činjenica da je udio domaćeg u ukupnom prometu putnika preko pulske zračne luke još 1971. godine iznosio svega 11,5 posto. Osim toga, na sekundarnost unutarnjeg prometa upućuje i okolnost da ni veći i gospodarski jači centri, kakvi su primjerice Maribor, Osijek i Subotica, nemaju ni do danas svojih aerodroma za civilni zračni promet.

(Arhiva Glasa Istre)

Za osnivanje zračne luke sve su češće pledirale zainteresirane radne organizacije, općine i ustanove, a pojavili su se i prvi napisi u novinama i časopisima u kojima se ovaj problem počeo ozbiljno, argumentirano i stručno-znanstveno razmatrati.

Isticane su ove prednosti Pule: odlični navigacijski uvjeti; idealan zračni prilaz sa svih strana; nepostojanje bilo kakvih prirodnih zapreka; vrlo povoljni meteorološki uvjeti s obzirom na oblake i maglu; odličan položaj poletno-sletne staze s obzirom na buru i na vrlo slab maestral. Jugo se javlja sa znatnom bočnom komponentom, ali u toku turističke sezone nikad jačine koja bi mogla smetati letenju; povoljni saobraćajni uvjeti i povezanost prilično dobrim cestama sa svim turističkim mjestima bliže i daljnje okolice.

Gravitacijsko područje pulske zračne luke može se u pogledu trajanja prijevoza do pojedinih turističkih mjesta podijeliti u tri zone: 1. zona, do oko pola sata vožnje: Pula, Rovinj; 2. zona, do oko sat vožnje: Poreč, Vrsar, Rabac; 3. zona, više od sat vožnje: Umag, Novigrad, Portorož, Opatija, Mali Lošinj.

Unutar ovih zona smješten je najveći dio kapaciteta sjevernog Jadrana kojeg je udio u ukupnom broju noćenja jugoslavenskog inozemnog prometa u 1965. godini iznosio 2.923.280 ili 29.0 posto.

Osnivanje zračne luke Pula

Nakon što se na svim mjerodavnim mjestima spoznala potreba i korist uključivanja Pule u domaći i inozemni zračni promet, trebalo je utvrditi osnivača. U tome su bile angažirane općina Pula, republički i savezni sekretarijat za turizam, savezna direkcija za civilni zračni promet, aerodromi Zagreb i Ljubljana, JNA i druge bliske institucije i ustanove.

Kako je Zagreb upravo u 1966. i 1967. godini bio angažiran velikim vlastitim investicijama, a općina Pula nije mu mogla osigurati kredite za investicije u novu zračnu luku, ulogu osnivača prihvatio je Aerodrom Ljubljana-Brnik, koji je u tu svrhu zatražio i dobio kredit.

Osnivač je proširio postojeću poletno-sletnu stazu, povezao se s paralelnom stazom za vožnju i s platformom za parkiranje aviona, izradio potrebne objekte i nabavio potrebnu opremu za prijem i otpremu aviona. Općina Pula investirala je izgradnju prilazne ceste do aerodroma i otkup potrebnog zemljišta, dok je u suradnji sa Saveznom upravom za civilnu zračnu plovidbu nabavljena i montirana sva potrebna elektronika i navigacijska oprema kakvu mora imati međunarodni aerodrom.

Za civilni zračni promet pulski je aerodrom otvoren 24. lipnja 1967. godine, ostvarivši do kraja godine samo simboličan domaći i inozemni promet od 82 aviona i 1.319 putnika. Ovo je razdoblje naime proteklo u znaku probnog rada, jer zbog prekasnog puštanja u promet u odnosu na turističku sezonu pulska zračna luka nije mogla ući u planove i kalendare zrakoplovnih kompanija i putničkih agencija.

Dvije su bitne komponente u prvim godinama rada: proširivanje kapaciteta i rastući promet aviona i putnika.

Relativno skromni i za civilni zračni promet neodgovarajući kapaciteti postojećeg aerodroma, 1967. godine prošireni su i adaptirani uz izgradnju pristanišne zgrade i pomoćnih objekata. Stara poletno-sletna staza, duga 2.500 metara produžena je 1969. godine za 2.950 metara, a pristanišna zgrada proširena je za potrebe prometa od 250.000 putnika u ljetnom razdoblju. Dvije godine kasnije staza je temeljito rekonstruirana, a u istoj godini (1971.) dovršen je i kontrolni toranj s radionavigacijskom opremom. Zahvaljujući tome pulska zračna luka osposobljena je za promet aviona teških 100-150 tona i uz mogućnost prijevoza oko 300 putnika. Od 1972. godine aerodrom osim restorana ima i catering, pripremnicu obroka za putnike u avionu. Dnevno dostiže do 2.000 obroka.

Promet aviona i putnika

Pulski aerodrom ostvario je promet aviona i putnika od 1968. do 1972. godine: godine 1968. aviona 781, putnika 75.141,; 1969. godine 1.229/142.938; 1970. godine 1.509/178.306; 1971. godine 2.026/263.683; 1972. godine 2.076/269.012.

Među šest hrvatskih i trinaest jugoslavenskih aerodroma Pula je u 1971. godini zauzimala četvrto, odnosno peto mjesto, iza Beograda, Dubrovnika, Zagreba i Splita, a ispred Ljubljane, Sarajeva, Titograda, Zadra, Rijeke, Skoplja, Ohrida i Mostara.

Kao izrazito receptivno turističko područje Istra je osobito atraktivna za inozemne turiste koji u ukupnom broju najviše dolaze iz SR Njemačke, Austrije i drugih europskih zemalja, a u manjoj mjeri i izvaneuropskih zemalja. Međutim, u prometu preko zračne luke Pula njihov je redoslijed znatno izmijenjen i to u korist udjela zemalja udaljenih 1000-2000 kilometara.

Te su zemlje u prvom redu Velika Britanija, SR Njemačka, Nizozemska, skandinavske zemlje i dr.

Među domaćim prijevoznicima sudionici su JAT, Inex-Adria i Aviogenex, dok su kod inozemnih najznačajniji Courtline, Blu, Dannair Monarch, Paninternational i Condor, Sterling i ČSA.

Gotovo sav, a osobito inozemni turistički promet pulskog aerodroma obavlja se posredstvom domaćih i stranih turističkih i putničkih agencija. Domaće agencije Kompas Ljubljana, Globtour Ljubljana, Kvarner-Express Opatija, Atlas Dubrovnik, Generalturist Zagreb i Putnik Beograd.

Više od 90 posto avionskih turista traži smještaj u čvrstim i suvremeno opremljenim hotelima. Takve im usluge pružaju poduzeća Plava laguna i Riviera iz Poreča, Jadran i Eden iz Rovinja, Veruda iz Pule, Istraturist iz Umaga, Rabac iz Rapca, kao i druga, osobito iz Opatije i Slovenskog primorja. Turističkim radnicima iz navedenih poduzeća dobro su poznati zahtjevi, navike, pansionska i izvanpansionska potrošnja njihovih gostiju koji stižu zračnim putem.

Perspektiva razvoja zračne luke Pula

S obzirom da je već 1971. godine premašen promet od 250.000 putnika koliko iznosi postojeći kapacitet pristanišne zgrade, i s obzirom da su se pojavili gigant avioni, prijeko su potrebne investicije: proširiti pristanišnu zgradu za godišnji promet od 700.000 putnika; proširiti platformu za prijem i otpremu aviona za dodatnih 9000 m2, kako bi se mogla primiti i do 12 aviona srednje veličine na sat; proširiti manevarske spojeve između platforme i rutne staze za daljnjih 1.450 m2; proširiti radnu stazu za još 22 m, završiti novi toranj za kontrolu leta.

Prema predviđanjima stručnjaka u pulskoj zračnoj luci očekuje su rast broja putnika: 1975. godine gotovo 477 tisuća putnika, 1982. godine nešto više milijun, a 1985 godine gotovo milijun i pol putnika.

Nakon Dubrovnika, najsupješniji aerodrom

Osnivanje zračne luke Pula i njeno uključivanje u civilni i međunarodni zračni promet pokazalo se kao izrazito ispravna i za razvoj turizma u Istri vrlo korisna i dalekosežna odluka.

Zračna luka Pula u četvrtoj godini postojanja, 1971. godine, zauzela je 4. mjesto među šest aerodroma u SR Hrvatskoj i visoko peto mjesto među trinaest aerodroma u Jugoslaviji.

Zračna luka Pula čvrsto stoji na prvom mjestu, ispred Ljubljane i Rijeke, u podmirivanju potreba zračnog prometa za turistička mjesta Istre i Slovenskog primorja.

Zračna luka Pula izrazito je turistička: oko 90 posto njenog ukupnog prometa putnika vezano je za turizam.

Po ostvarenom ukupnom prihodu po putniku i dohotku po zaposlenom, pulska zračna luka, poslije Dubrovnika najuspješniji je aerodrom.

Zračna luka Pula

Zračna luka Pula d. o. o., poduzeće za prihvat zrakoplova i putnika. U sadašnjem obliku osnovano 1998., 55% u vlasništvu Republike Hrvatske, a 45% lokalnih zajednica. Međutim, na Valturskom polju kraj Pule travnata poletno-sletna staza postojala je već u I. svjetskom ratu, a koristila se do II. svjetskog rata, u kojem je bila teško oštećena. Godina 1954. - 1967. djelovala je kao vojni aerodrom, potom je sporazumom JNA, Općine Pula i Ljubljanskog aerodroma preuređena u mješoviti, civilni i vojni aerodrom. Civilnim dijelom zračne luke upravljao je nekoliko godina Ljubljanski aerodrom, a promet putnika i zrakoplova neprekidno je rastao.

Godine 1986. kroz zračnu luku u maloj improviziranoj zgradi (1.600m²) prošlo je 550.000 putnika, najviše turista iz Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske. Nova zgrada na 8.000m², sa stajankom za 10 zrakoplova, izgrađena je 1987. - 1989., a 1990. kroz zračnu je luku prošlo 670.000 putnika (dotad najviše). Ratna zbivanja 1991. i idućih godina gotovo su u potpunosti zaustavila promet i u puljskoj zračnoj luci. Godine 2001. broj putnika premašio je 100.000, ali se struktura promijenila jer počinje prevladavati turistički promet iz istočne Europe, osobito iz Ruske Federacije. Zbog klimatskih i tehničkih osobina Pula je određena za alternativnu zračnu luku susjednih zemalja - Slovenije, Italije i Austrije. (Istarska enciklopedija)

Povezane vijesti

• U zračnim lukama u prva dva mjeseca više putnika i tereta nego lani
• Zračne luke s više putnika, no pulska i dalje poprilično zaostaje
• Ovaj put nisu Švicarci: I danas trenažni letovi iznad Pule i okolice