(Arhiva Glasa Istre)
Zgrada u Ronjgovoj ulici nije samo "još jedna fakultetska zgrada". Ona je arhitektonska i povijesna znamenitost Pule. Sa svojom secesijskom ljepotom, bogatim detaljima i visokom kulturnom vrijednošću, predstavlja važan dio identiteta grada. Njeno stanje i budućnost stoga su od interesa ne samo za akademsku zajednicu, nego i za širu javnost koja cijeni baštinu i urbanu estetiku. Zgrada Filozofskog fakulteta u Puli ističe se ne samo svojim univerzitetskim značenjem, nego i arhitektonskom te kulturno-povijesnom vrijednošću, no ona je već godinama čeka sanaciju i bolje dane.
Glas Istre je o toj secesijskoj ljepotici pisao još 2021. godine kada je ispod balkona postavljena građevinska skela, odnosno podupirač balkona koji sprečava njegovo urušavanje. Skele su tada postavljene i u unutarnjim prostorima. O povijesti ove pulske građevine razgovarali smo sa povijesničarom Davidom Orlovićem.
(Snimio Milivoj Mijošek)
- Za unaprjeđenje školstva u Puli za vrijeme Austro-Ugarske zauzeo se Lodovico Rizzi, najistaknutije ime među tadašnjim pulskim gradonačelnicima. Izgradnja Provincijskog ženskog liceja (Liceo provinciale femminile) krenula je na njegovu inicijativu pred kraj njegovog posljednjeg mandata, 1904. godine. Rezultat je bila jedna od najspektakularnijih građevina u gradu sagrađenih u secesijskome stilu, dovršena 1907. godine.
(Foto Stanko Guštin)
Autor projekta bio je inženjer arhitekt Rodolfo Borri. Zgrada na dva kata ima šezdeset metara u dužini. Sastoji se od središnjeg tijela i dva bočna tijela, povezanim dvama uvučenim dijelovima koji, na razini drugoga kata, završavaju s dvije predivne terase. Glavne linije palače naslućuju na grčki stil pokriven cvjetnom ornamentikom koja objektu daje izgled finog ručnog veza. Centralni okvir pokriven je ornamentikom grana i cvijeća koji se veoma ukusnim stilom prožimaju s grbovima istarskih gradova i drugih većih mjesta, ističe Orlović te dodaje kako su na bočnim pročeljima bile uklesane dvije alegorije: drvo i izvor znanja.
David Orlović (Privatna arhiva)
- Unutar atrija su se nalazila dva latinska natpisa: "Upoznaj samoga sebe" i "Učiš za život, a ne za školu", a pored njih biste Homera, Platona, Cicerona i Demostena. Drvenarija koja dijeli atrij od unutarnjeg dijela zgrade sa stubištem originalna je. Također, dvije dugačke drvene klupe koje su ležale na tlu atrija još se nalaze na hodnicima zgrade u originalnome izgledu, a pojedinačnih predmeta iz austrougarskog razdoblja Pule u gradu ima jako malo. Brojne učionice su široke i prozračne, dobro osvijetljene dnevnim svijetlom, "s ventilatorima najnovijih sustava".
Na drugom katu je Aula Magna, donedavno korištena pod nazivom svečana dvorana "Tone Peruško", široka koliko i centralno tijelo zgrade i iznutra ukrašena ornamentikom. Na prvom katu su se nalazile učionice iz fizike, kemije, kabinet prirodoslovlja, kartografski kabinet, knjižnica i druge. Sanitarnih čvorova bilo je napretek, a centralno grijanje i rasvjeta su bile plinske. Nakon raspada Austro-Ugarske, nove talijanske vlasti Ženskome su liceju dale naziv "Regina Elena", a nakon dodjele zgrade muške gimnazije Arheološkom muzeju u nju se useljava kombinirana ženska i muška gimnazija naziva "Goisuè Carducci". Ta ustanova djeluje do 1947., kada se dogodio egzodus talijanskog stanovništva Pule nakon Drugoga svjetskog rata, zaključuje povjesničar Orlović.
(Foto L'Arena di Pola)
Nakon povijesnih činjenica u sudbini zgrade u Ronjgovoj, koja je početkom 21. stoljeća prerasla u Sveučilište, razgovarali smo s predstavnikom vlasnika, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, odnosno s rektorom prof. dr. sc. Marinkom Škare.
- Za obnovu je potrebno u potpunosti izraditi projektno-tehničku dokumentaciju, a dosad su izrađeni geodetski nacrt, konzervatorska podloga i idejno rješenje. Potrebno je izraditi još glavni i izvedbeni projekt, geotehničke istražne radove i radove konstrukcije, nakon čega se može pristupiti obnovi objekta. Projekcije o vrijednosti projekta rekonstrukcije bit će dostupne po izradi preostale projektno-tehničke dokumentacije. Zgrada je izgrađena početkom 20. stoljeća i nadograđena 30-ih godina prošlog stoljeća i kao takva je jedan od vrijednih i specifičnih primjera secesijske arhitekture u Puli, te ju je kao zgradu graditeljskog nasljeđa obavezno zaštiti i očuvati. Promjenom korisnika i funkcije dolazilo je do kontinuiranih promjena i intervencija na građevini. Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje, stoga su u objektu postavljene zaštitne skele kojima se štite stropovi u hodnicima. Zgrada je dobro očuvana no zahtijeva obnovu, kojoj se treba sveobuhvatno pristupiti uz osiguranje konzervatorskog nadzora, a sve u skladu s propisanim mjerama zaštite, kaže rektor Sveučilišta te dodaje kako njena sveukupna površina s parkom iznosi 4.717 četvornih metara.
(Arhiva Glasa Istre)
Nakon što su izrađeni geodetski nacrt, konzervatorska podloga i idejno rješenje, Sveučilište nastavlja s izradom projektno-tehničke dokumentacije kako bi se u budućnosti moglo pristupiti rekonstrukciji objekta.
- Građevina je zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro, te je tim rješenjem utvrđen i sustav mjera zaštite objekta: radovima se može pristupiti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, intervencije su uvjetovane konzervatorsko-restauratorskim i arheološkim istraživanjima. Konzervatori zahtijevaju da se pri rekonstrukciji pridržavamo izdanih posebnih uvjeta kojim će se zadržati ili vratiti izvorno stanje zgrade, te kako bi se očuvala povijesna struktura, zaključuje rektor Škare.
Prof. dr. sc. Marinko Škare (Snimio Milivoj Mijošek)
Pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth veli kako je kompleks zgrade Filozofskog fakulteta u Puli s parkom trajno upisan u Registar kulturnih dobara RH i ima svoj registarski broj.
Lorella Limoncin Toth (Snimio Milivoj Mijošek)
- Ministarstvo kulture i medija u sklopu Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2022. godini sufinanciralo je izradu "Konzervatorskog elaborata zgrade Filozofskog fakulteta s parkom", koji je tada i izradio ASK atelier d.o.o. iz Zagreba. Konzervatorski elaborat istražio je predmetnu zgradu i njezin park, istražena je sva dostupna arhivska dokumentacija i razvojne faze građevine, a konačno je doneseno i obrazloženo visoko vrednovanje zgrade te su predložene smjernice za njezinu obnovu. Idejni projekt rekonstrukcije zgrade napravio je dr.sc. Emil Jurcan, kojeg je također sufinanciralo Ministarstvo u sklopu Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2024. godini. Idejni projekt je izrađen te su na isti utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra od strane Konzervatorskog odjela u Puli koji ovaj projekt prati ispočetka. Koliko je nama poznato utvrđeni su i ostali posebni uvjeti i uvjeti priključenja, radi čega je idejni projekt u ovom trenutku u korekcijama i usklađenju s navedenima, ističe pročelnica Limoncin Toth.