Učenici ne odstupaju od nacionalnog prosjeka
Trodnevni skup na FOOZ-u: Diseminacija Prvog simpozija hrvatskog kao materinskog jezika
(Foto Anica Valenta)
Za županijska stručna vijeća učitelja razredne nastave te učitelja i nastavnika hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama južne Istre na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Puli održava se trodnevni skup na diseminaciji Prvog simpozija hrvatskog kao materinskog jezika koji je u veljači, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, održan u Zadru. O važnosti skupa govori nam jedna od predavačica koja je govorila i o nacionalnom i međunarodnom vrednovanju hrvatskog jezika u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.
Suvremene spoznaje
- Prepoznata je potreba da se svi sudionici obrazovnog sustava, od učitelja razredne i predmetne nastave do nastavnika u srednjim školama, okupe na jednom mjestu kako bi zajedno promišljali o poučavanju hrvatskog jezika. Temeljimo se pritom na suvremenim znanstvenim spoznajama, ali i na podacima koje dobivamo od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, posebice o uspjehu učenika u području jezičnih djelatnosti. Svi koji rade s djecom u obrazovnom sustavu i poučavaju ih jezičnim djelatnostima, govorenju, slušanju, čitanju i pisanju, uočavaju određene poteškoće. No istovremeno su spremni raditi na unapređenju nastave. Jedan od prvih koraka upravo je međusobno povezivanje svih dionika, jer i kurikulum hrvatskoga jezika zamišljen je tako da učenici od najranijih razreda osnovne škole pa sve do završetka srednje škole budu povezani i da su njihove jezične djelatnosti međusobno isprepletene. Jezične se vještine ne razvijaju linearno, već se šire koncentrično, rekla je predavačica na skupu Evelina Majcan-Lenić te u nastavku ističe kako govor naučimo već u ranoj dobi, ali govor odrasle osobe obuhvaća mnogo složenije vještine. Ista je stvar s čitanjem i pisanjem. Te kompetencije s godinama rastu i produbljuju se.
Upravo zato je važno da svi sudionici obrazovnog sustava budu međusobno povezani, kako bi se omogućilo to kontinuirano, koncentrično širenje jezičnih kompetencija. Zato i ovaj skup predstavlja nastavak i diseminaciju simpozija koji je održan u veljači u Zadru. Naša sugovornica održala je predavanje o tome koliko dobro hrvatski učenici rješavaju zadatke iz čitalačke pismenosti u PISA istraživanju. Riječ je o najvećem svjetskom istraživanju o obrazovanju.
Rezultati ujednačeni
- Postoje različiti oblici vanjskog vrednovanja, od nacionalnih ispita do državne mature, koji su možda poznatiji široj javnosti, no provode se i međunarodna istraživanja poput PISA-e. Sve države imaju određene oblike vanjskog vrednovanja kako bi se procijenile kompetencije učenika u različitim područjima. Mi smo se ovdje fokusirali na jezične djelatnosti, iako vanjska vrednovanja obuhvaćaju i šira područja, uključujući i druge predmete. Cilj je bio analizirati gdje se nalaze učenici Istarske županije, s naglaskom na neke gradove u regiji, ali i u usporedbi s cijelom Hrvatskom. Rezultati su, u prosjeku, prilično ujednačeni. Naravno, brojke i podatke uvijek treba tumačiti u kontekstu. U Istarskoj županiji u obzir treba uzeti i činjenicu da u statistiku ulaze i učenici koji pohađaju škole na talijanskom jeziku, dakle, pripadnici manjinskih zajednica, kao i oni koji se školuju na hrvatskom jeziku. S obzirom na to, možemo biti zadovoljni rezultatima, jer ne odstupaju značajno od nacionalnog prosjeka. Naravno, uvijek ima prostora za napredak, kazala je Majcan-Lenić.
Na kraju je rekla kako je važno promatrati širi kontekst. Primjerice, tko su naši učenici, u kojem su trenutku školovanja bili obuhvaćeni pandemijom, kolika im je bila motivacija za pristupanje nacionalnim ispitima u odnosu na državnu maturu, koja ipak ima izravne posljedice na daljnje školovanje. I naravno, tu je i faktor zrelosti učenika, koji također igra veliku ulogu u postignutim rezultatima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
