Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma danas je u Puli obilježen 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske. U organizaciji Socijalističke radničke partije, Društva "Josip Broz Tito" i predstavnika Radničke fronte, okupljeni su podsjetili na povijesni značaj tog datuma, istaknuvši kako je riječ o ključnom trenutku u kojem su Hrvati i Srbi, vođeni Komunističkom partijom, stali u zajedničku borbu protiv fašističke okupacije i domaćih kolaboracionista.

Vladimir Kapuralin iz Socijalističke radničke partije podsjetio je da je 27. srpnja 1941. godine pokrenut niz partizanskih akcija na području Like i susjednih krajeva Bosne, od kojih je najznačajnija bila zauzimanje ustaške žandarmerijske stanice u selu Srb. – Riječ je o vojnom projektu koji je slijedio politički poziv Politbiroa KPJ od 4. srpnja i koji je, zahvaljujući organiziranosti i vodstvu Partije, prerastao u organizirani narodnooslobodilački ustanak, a ne u osvetnički rat naroda protiv naroda – izjavio je Kapuralin.

Dodao je kako je povod ustanku bio brutalni val terora, progona, prekrštavanja i masovnih ubojstava, osobito nad srpskim stanovništvom, nakon uspostave tzv. NDH. – Važno je naglasiti da su zločini ustaša izazvali i izolirane osvetničke napade na hrvatska sela, no ti se činovi nikako ne mogu usporediti s prethodnim sistematskim zločinima režima. Danas svjedočimo pokušajima povijesnog revizionizma, gdje se organizirani partizanski ustanak nastoji prikazati kao čin četničke odmazde, što je povijesno netočno i zlonamjerno – rekao je.

Nakon oslobođenja, 27. srpnja proglašen je Danom ustanka naroda Hrvatske, no taj je praznik ukinut devedesetih godina. – Nova vlast ga je potisnula zbog nacionalističkih i političkih razloga, među ostalim i kako bi konstruirala 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe, iako tog dana nije bilo nikakve oružane akcije. Time su pokušali umanjiti ulogu KPJ i jugoslavenskog zajedništva u antifašističkoj borbi, predstavljajući hrvatske partizane kao izolirani fenomen – rekao je Kapuralin.

Zaključio je kako unatoč kontrarevoluciji devedesetih, istina polako izlazi na vidjelo, a antifašistička Hrvatska se ponovno okreće vrijednostima koje je neko vrijeme zanemarivala – uključujući i Dan ustanka.

Komemoracija u Puli završena je minutom šutnje u čast svim borcima Narodnooslobodilačke borbe i civilnim žrtvama fašističkog terora.

Povezane vijesti

• Međunarodna konferencija "Fašizam i antifašizam u Europi danas" 20. i 21. veljače u Zagrebu
• Scurati: S vlastitom poviješću fašizma možemo se razračunati samo ako ju prihvatimo
• U Bujama se obilježava 104. obljetnica ubojstva Francesca Papa