U zgradi Fakulteta ekonomije i turizma "Mijo Mirković" danas su započeli Dani otvorenih vrata 2023 Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prvoga dana ovog dvodnevnog događaja održana je panel diskusija na temu napredovanja asistenata i gradnje karijere u akademskoj zajednici te budućnosti Sveučilišta u Puli.
U jednosatnoj i dinamičnoj diskusiji sudjelovali su asistenti sa svih sastavnica Sveučilišta, a raspravu je moderirao prof. dr. sc. Manuel Benazić koji je raspravu usmjerio u nekoliko pravaca otvarajući pitanja o plaći kao motivu bavljenja znanošću, opremljenosti fakulteta, budućnosti asistenata na Sveučilištu te utjecaju umjetne inteligencije na njihov rad.
S Medicinskog fakulteta u Puli govorio je asistent David Opšivač, ujedno i stomatolog, koji je naglasio da se od novca mora živjeti te da financije nisu motiv njegovog bavljenja znanošću nego je osjetio i zdravstveni i znanstveni poziv.
- Sveučilište je dobra odskočna daska, mjesto na kojemu svatko kao znanstvenik može napredovati, kazao je Opšivač dodavši da vjeruje da će u budućnosti i plaće pratiti putanju tog napretka. Na duhovito pitanje kolege Nevena Iveše s Fakulteta prirodnih znanosti hoće li nas umjetna inteligencija u budućnosti rješavati karijesa, Opšivač je rekao da se to neće dogoditi, jer je iskustvo ono što je u medicini presudno.
Jelena Gugić s Fakulteta odgojno-obrazovnih znanosti predstavila se kao lingvistica kojoj je u fokusu interesa pravni jezik. Zadovoljna uvjetima rada na fakultetu, naglasila je da se iznimno veseli preseljenju u zgradu bivše Mornaričke bolnice, a svoju budućnost vidi na Sveučilištu.
Radost preseljenja s njom je podijelila Samanta Milotić Bančić, viša asistentica s Odsjeka kroatistike Filozofskog fakulteta napomenuvši da dotrajalost sadašnje zgrade fakulteta predstavlja kamen posticanja. Naglasila je važnost ulaganja u svoje znanje, posebice asistenata na početku karijere, a svoju budućnost vidi u lektoriranju.
Da su mladi u znanosti važni kao budućnost društva naglasila je Sanja Dolenec s Fakulteta ekonomije i turizma, a Aljoša Kancijanić s Fakulteta informatike pojasnio je detalje suradnje fakulteta i privatnog sektora istaknuvši da je time pružena mogućnost uzimanja najboljeg od oba svijeta.
Neven Iveša kazao je da, nakon šest godina asistentske karijere, u kojoj se nije fokusirao na financije, smatra da će se sav rad jednom isplatiti, a kao ključni faktor istaknuo međuljudske odnose.
Dalibor Fonović s Tehničkog fakulteta napomenuo je da plaća nije bila motiv njegovog bavljenja znanošću budući da je na fakultet došao iz realnog sektora.
- Umjetna inteligencija je nešto čime se mi i bavimo, ali ono što vidim kao problem je njezina zloupotreba, rekao je Fonović.
O svom trogodišnjem boravku u Puli govorio je Marijan Đuzel s klavirskog odsjeka Muzičke akademije koji se pet godina usavršavao u Bruxellesu. Period covid-a potaknuo ga je na rad na Sveučilištu, a nastoji se povezati s ostalim sastavnicama.
- Znanost je stil života koji se živi 24 sata na dan i dok sanjate, sanjate taj stil, zaključio je Manuel Benazić, a svi govornici složili su se s tezom da umjetna inteligencija nikada neće moći zamijeniti ljudskost, kreativnost i iskustvo.
Panel diskusiju pratili su zainteresirani studenti, a događaj se prenosio i live streamom na Facebook stranici Sveučilišta, što će se moći i sutra, u vremenu od od 9 do 14:30 sati, kada će se održati predstavljanje svih fakulteta odnosno studija.