Nakon nekoliko "mršavih" sezona i velikih restrikcija kojima je zračni promet bio izložen zbog pandemije koronavirusa, lani započeti povratak ozbiljnijim brojkama zračnih putnika, nastavljen je u Zračnoj luci Pula i ovoga ljeta. Premda je po strukturi svojih gostiju i dalje pretežito auto destinacija u Istri je tijekom srpnja odmaralo i značajno više gostiju koji su doputovali zrakoplovima nego što je to bio slučaj u istom mjesecu proteklog srpnja.

- Ovog srpnja imali smo nešto više od 108 tisuća putnika, odnosno zabilježili sedam posto bolji promet nego lani, što je u skladu s našim planovima. Doduše, to je još uvijek daleko manje od broja putnika koji smo u Puli imali u srpnju 2019. godine, no to je u značajnoj mjeri posljedica rata u Ukrajini i izostanka putničkih letova s dva velika daleka tržišta, kazala je direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar.

Nina Vojnić Žagar (Arhiva Glasa Istre)

Drastično pao broj Rusa i Ukrajinaca

Naime, u godini prije izbijanja rata Pula je imala 50.835 putnika iz Rusije i 21.670 iz Ukrajine, što je u 2021. godine činilo četvrtinu ukupnog prometa Zračne luke, te je teško bilo i očekivati da će se ta rupa brzo i lako popuniti s drugih tržišta. I ovoga srpnja, ali i već tijekom predsezone, to su, kad je ova Zračna luka u pitanju, bila tržišta Velike Britanije, Njemačke, te druga klasična emitivna tržišta pulske zračne luke poput skandinavskih zemalja. U strukturi prijevoznika prevladavaju niskotarifni letovi EasyJet-a, Ryanaira i Eurowingsa s 55 posto udjela.

Dobra vijest je da, u skladu s planom brojke ipak rastu, i to ne samo u srpnju, već i na godišnjoj razini.

- U godinu smo ušli s planom rasta prometa od deset posto, što znači da smo bili realni u planiranju i da smo vrlo blizu ostvarenju tog cilja. I ovog ljeta, kao i lani, svjedoci smo da su se događale određene poteškoće u zračnom prometu i u zračnim lukama pojedinih emitivnih tržišta, no one se na sreću nisu reflektirale na naš promet ni po pitanju značajnijeg poremećaja reda letenja, ni po pitanju otkazivanja letova, kazala je Vojnić Žagar.

Manji broj privatnih aviona

Doduše, broj letova u i iz Zračne luke je znatno manji nego što je to bio slučaj lani zato što je daleko manji broj manjih privatnih zrakoplova koji su prije ulaska u Schengen slijetali kako bi u Puli obavili carinske i granične formalnosti. Sada za time više nema potrebe.

- Međutim, kad gledamo strukturu, nama 95 posto prihoda čine putnički prihodi te nam je u tom kontekstu puno važnija činjenica da je ove godine bolja popunjenost putničkih zrakoplova, što znači da su i kompanije zadovoljnije svojim zračnim linijama prema Puli, od nekakvog ukupnog broja ostvarenih letova. U putničkim zrakoplovima više nije popunjenost putničke kabine na niskim nivoima na kojima je bila nakon korone, a naravno na to kakva će ta popunjenost u konačnosti biti utječu cijene karata, cijene ponude u destinaciji cijeli niz drugih faktora, zaključila je direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar.

Povezane vijesti

• Istra dobila prvu redovnu avioliniju s Italijom
• U utorak prvi let Easyjetom iz Londona za Pulu
• Zračna luka Pula novi dom najstarije rovinjske batane