obilježen Dan antifašističke borbe
Kajin: Istra je duboko naslonjena na antifašistički pokret
Položeno cvijeće u središnji Spomen park (snimila Gordana Čalić Šverko)
- Europa počiva na dva stupa, jedan je onaj koji je naslonjen na kršćanske vrijednosti, drugi na one antifašističke. To vrijedi i za Hrvatsku i našu Istru gdje je treći stup naslonjen na Domovinski rat. Sve nas je to obilježilo, to je to naše narodnjaštvo, istrijanstvo, to je ta širina Istre po čemu je drugačija, naglasio je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin u povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe.
Delegacija Grada Buzeta i Udruge antifašista, uz nazočnost predstavnika buzetskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, u jutarnjim je satima položila cvijeće i zapalila svijeće kod središnjeg spomen obilježja u Spomen parku u Buzetu. Minutom šutnje odana je počast svima koji su dali svoje živote u Drugom svjetskom ratu, svima koji su ga preživjeli, ali su kasnije preminuli, kao i svim braniteljima i žrtvama u Domovinskom ratu. U poslijepodnevnim satima održan je prigodan skup u Svetom Duhu.
- Da se bilo koja sastavnica istarskog života isključila, od 1941. godine pa nadalje, narodnjaštvo, seljaštvo, svećenstvo, talijanska, hrvatska ili slovenska komponenta Istre, vjera u bolje sutra, otpor tuđinu i antifašizam ne bi uspjeli, bilo u Istri, bilo u Hrvatskoj, bilo u bivšoj Jugoslaviji. To je prepoznao Tito. Za Tita možemo reći svašta, ali kao što kaže talijanski pisac slovenskog podrijetla Jože Pirjevec, a ja ga citiram "on je znao iskoristiti trenutak, stavio je glavu na panj, nitko tada nije sprječavao i druge da se suprotstave nacizmu i okupaciji", ali drugi se nisu suprotstavljali ni fašizmu, ni nacizmu, ni okupaciji. Draža im je bila kolaboracija ili skrivanje ispod stola, kada se zbog nacionalne pripadnosti završavalo u konc logoru, a za oružani otpor na vješalima ili pred strojem za strijeljanje, naglasio je Kajin.
Buzetski gradonačelnik također je istaknuo da partizanski pokret valja lišiti ideologizacije koju je imao u socijalizmu, ali i današnjeg revizionizma.
- Partizanski pokret koji se javlja diljem bivše Jugoslavije kao i u Istri, je fenomen. Nigdje u Europi nije zabilježeno ništa slično i zato je Tito nakon 1945. godine, a pogotovo nakon 1948. godine, imao takvu poziciju u svijetu jer je jedini uz Churchilla dva puta rekao «ne», kako Hitleru, tako Staljinu. Imali smo pokrete otpora u Francuskoj čak i u Italiji, u Norveškoj, ali jedino je ovaj u bivšoj Jugoslaviji bio u stanju zadržati petsto tisuća njemačkih vojnika koji bi inače bili u Rusiji ili Normandiji. Samo je taj pokret od ničega stvorio vojsku, armije, organizirao slobodne teritorije pa čak i donosio dokumente poput Pazinskih odluka. Ako je netko to prepoznao to je bio istarski narod, oni koji su pomagali NOB, ali i istarsko svećenstvo, mladi Pavlišić, tragično stradali blaženi Miroslav Bulešić, Jurcan, monsignor Božo Milanović, kojemu je Tito u znak zahvalnosti posvećivao poštanske marke kao da je engleska kraljica, a on, Milanović, znao je da se bez narodnog fronta ili otpora nikada ne bi ostvarila ona njegova povijesna da "režimi prolaze, a narodi ostaju», istaknuo je Kajin.
Točno je, dodao je buzetski gradonačelnik, da je nakon rata bila diktatura, bilo je osvete, nacionalizacije, kolektivizacije i ono najgore, fojbe i egzodusi. Trebalo je trideset, četrdeset godina da se ovaj prostor oporavi od rata i poratnog primitivizma, ali NOB je integrirao Istru i Rijeku, socijalno emancipirao Istrijane, šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih godina prošlog stoljeća, i oslobodio Hrvate od neke kolektivne krivnje zbog Pavelićeve tiranije, ustaške kame, bestijalnosti Jasenovca i paktiranja s Hitlerom i Mussolinijem. S druge strane, najrazvijeniji pokret otpora na tlu bivše Jugoslavije, dogodio se, razvijao se, upravo na tlu Hrvatske pod vodstvom Hrvata Josipa Broza Tita.
- Ne treba smetnuti s uma, i to se ne smije pravdati, desetine tisuća ljudi stradalo je na križnim putovima, u Istri na stotine u fojbama. To se događalo i u Francuskoj i Italiji, ali da ponovo citiram Pirjevca, gdje on poratno doba uspoređuje s Francuskom revolucijom i postavlja pitanje, znate li što se dešavalo nakon Francuske revolucije - giljotine, masakri, ubojstva, pa nitko ne dovodi u pitanje njen epohalan značaj za svjetsku povijest. To bi trebalo vrijediti i za antifašistički pokret na kojeg je Istra duboko naslonjena, zaključio je Kajin.
Prije 82. godine, poručio je u povodu Dana antifašističke borbe predsjednik buzetske Udruge antifašista Edo Jerman, osnovan je Prvi partizanski odred i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe i to u šumi Brezovica kraj Siska. Počevši od Siska antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno. Na Buzeštini sve žešće i organiziranije počelo je dolaskom Prve Istarske partizanske čete.
- Treba naglasiti da je između ostalih i Hrvatska utemeljena na antifašističkoj borbi, te da je 22. lipanj iznimno značajan datum jer je na taj dan 1941. godine, počeo organiziran oružani otpor na području tadašnje Jugoslavije. Upravo na području Hrvatske upaljena je prva iskra ustanka. To je ono na što mi danas moramo biti ponosni. Mi Buzećani moramo biti ponosni i na to da je jedan od boraca Prvog partizanskog odreda bio naš Buzećan Drago Jerman. Cijeneći vrijednosti koje danas imamo zahvaljujući opredjeljenju za antifašizam i cijeneći žrtve u NOB-u, smatramo našom obavezom učiniti sve što možemo da tu veliku pobjedu koju su antifašisti izborili, nastavimo graditi u slobodi, istaknuo je Jerman u izjavi za naš list.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
