Bruno Dobrić, bivši ravnatelj Sveučilišne knjižnice, od lani umirovljenik, ovogodišnji je dobitnik gradskog priznanja. Tijekom dugogodišnjeg rada u Sveučilišnoj knjižnici zaslužan je za nabavu knjižnične građe, prije svega za Zavičajnu zbirku Histrica koja ima oko 15.000 svezaka knjiga. Tu su knjige na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i drugim jezicima koje datiraju od 16. stoljeća naovamo. Velik je posao odradio u zaštiti Mornaričke knjižnice iz doba Austro-Ugarske Monarhije. Njemu pripadaju i zasluge za nabavu i digitalizaciju brojnih starih novina koje su izlazile u Puli i Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici prošlog stoljeća. Taj je projekt pokrenuo 2007. godine, uz financijsku podršku Ministarstva kulture, Grada Pule i Istarske županije.

- Tijekom petnaestogodišnjeg rada došli smo do oko 140.000 stranica tridesetak naslova novina, zatim smo prešli i na digitalizaciju starih časopisa koji su izlazili u Istri ili su bili povezani s Istrom, veli Dobrić.

- Izdanja novina koje su nedostajale pronašli ste u knjižnicama u Beču, Trstu i Zagrebu, kompletirali ih i objavili da bi bile dostupne svima.

- Pronađene smo novine skenirali, digitalizirali i objavili na portalu Istarske novine online (INO). U Puli su početkom 20. stoljeća izlazile tri dnevne novine, na njemačkom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Dnevne novine na talijanskom jeziku Giornaletto di Pola izlazile su od 1900. do 1915. godine, ali u Puli ni u drugim knjižnicama u Hrvatskoj nisu sačuvani izvornici. Bile su tada najdugovječnije pulske novine i važan izvor podataka o povijesti grada početkom 20. stoljeća. Isto tako, dopunjena su izdanja svih ostalih novina, kao i tjednika Istra koji je tridesetih godina 20. stoljeća izlazio u Zagrebu. Zatim smo digitalizirali sve brojeve Naše sloge koji su nama nedostajali, ali i druge novine. Primjerice, na Brijunima su tijekom tri i pol godine (1910.-1914.) izlazile novine na njemačkom jeziku Brioni Insel-Zeitung, koje nisu bile sačuvane u Hrvatskoj. Pronašli smo ih u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, mikrofilmirali ih i digitalizirali. Danas svu tu novinsku građu redovito koriste istraživači, posebice povjesničari. Kad čitam pojedine njihove radove, vidim da se oslanjaju na novine objavljene na portalu INO, a to su mi potvrdili neki od njih. One su važan izvor podataka o novijoj istarskoj prošlosti, naglašava Dobrić.

- Veliki ste posao odradili na zaštiti Mornaričke knjižnice iz doba Austrije, važne zbirke za srednju Europu.

- Mornarička knjižnica registrirana je kao spomenik kulture 1992. godine. Bila je smještena u lošim uvjetima, u pomoćnoj spremišnoj gradi Sveučilišne knjižnice. Godine 1996., uz podršku admirala Ante Budimira, dobili smo suglasnost Ministarstva obrane za preseljenje Mornaričke knjižnice u Dom hrvatskih branitelja, na prvom katu. Ministarstvo obrane ustupilo je prostor uz veoma povoljne uvjete i ta se građa danas tamo može razgledati i koristiti u Sveučilišnoj knjižnici.

Mornarička knjižnica je do 1918. bila jedna od najvećih na Mediteranu i interes za nju izvan Hrvatske je velik. Godine 1997. objavili smo knjigu o njoj na njemačkom i hrvatskom jeziku. Za vrijeme Austrije knjižnica je bila smještena u Hidrološkom zavodu na Monte Zaru, zatim u zgradi današnjeg hotela Veli Jože.

Kao znanstveno-pomorsku knjižnicu najviše su je koristili mornarički časnici i inženjeri brodogradnje, topništva i drugih vojno-pomorskih struka. Vrijedna je kao cjelina, jer je do 1918. godine imala sve relevantne znanstvene i stručne naslove toga vremena vezane za pomorstvo i brodogradnju, kao i brojne putopise i rječnike iz cijeloga svijeta. Nama su najzanimljivije knjige i časopisi vezani za Carsku i kraljevsku mornaricu u Puli. Sadrži i 42 godišta časopisa (mjesečnika) Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens (Priopćenja s područja znanosti o moru), koji je od 1873. do 1915. izlazio u Puli. Mi smo ga digitalizirali i objavili na spomenutom portalu digitaliziranih novina i časopisa. U njemu je dokumentirana djelatnost Hidrografskoga zavoda sa zvjezdarnicom, istraživanja s područja meteorologije, brodogradnje i vojno-pomorskih struka. Podaci se mogu usporediti s današnjim podacima temperature zraka i mora, što je važno za proučavanje klimatskih promjena u Istri u posljednjih 150 godina.

- Mornarička knjižnica proputovala je cijelu srednju Europu prije negoli se vratila u Pulu.

- Nakon Prvog svjetskog rata Knjižnicu je preuzela talijanska vojska koja je zaposjela Istru. Nakon kapitulacije Italije 1943., njemačka vojska ju je preselila na područje Češke radi zaštite od ratnih razaranja. Česi su je 1950. vratili u Beč, u Ratni arhiv, a u Pulu je stigla 1976. godine. Njezinu je restituciju zatražila Jugoslavija, ali budući da je bila vlasništvo mornarice cijele Monarhije, stigla je kao poklon Republike Austrije, ali ne restitucijom. Dio knjiga ostao je u raznim muzejima i drugim ustanovama u Italiji. Uslijed učestalih promjena država i vlasnika, brojne knjige bile su oštećene, pa smo ih zaštitili u knjigovežnici knjižnice.

Povezane vijesti

• Skraćeno radno vrijeme Sveučilišne knjižnice
• SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U PULI U službi obrazovanja, znanosti i očuvanja kulturne baštine
• Ivan Kraljević, novi voditelj Sveučilišne knjižnice u Puli, o budućnosti najstarije i najveće knjižnice u Istri