ne zna se tko će financirati
Pragrande će graditi crpnu stanicu, tlačni vod i gravitacijski kolektor da bi se Brionka, Ferro i policija povezali na obalni kolektor
Brionka nema riješenu odvodnju (snimio MILIVOJ MIJOŠEK)
Nakon što je nedavno onečišćena lučica Mandrač zbog izlijevanja otpadnih voda Brionke, željezarije Ferro i postaje prometne policije, situacija je sada u redu, uvjerava nas Kristijan Benčić, direktor gradske tvrtke Pragrande.
- Očišćen je dio opreme koji je uzrokovao problem tako da se može reći da je taj dio saniran, ali ostaje nam da odradimo tu zonu kroz projekt da bi se korisnici spojili na sustav javne odvodnje, kaže Benčić.
"Pokupili" otpadne vode
- Do prije 15-ak godina, pa i manje, sjećamo se kakva je bila pulska riva i što je sve odlazilo u more. Cijeli centralni dio grada, Veli Vrh i Šijana imali su direktan ispust u rivu, sve dok nije izgrađen obalni kolektor. S izgradnjom kolektora u pulskom zaljevu izgrađena je crpna stanica na Velom Vrhu, na koju se spaja cijeli taj kvart. Kolektor zatim "ide" Tršćanskom ulicom, spušta se iza željezničke stanice i prostire se do crpne stanice Rivijere, kod Veslačkog kluba.
Dalje ide rivom, do pošte i crpne stanice uz nju, Bulevarom i Polikarpovom, sve do crpne stanice Luka Stoja i od nje pumpamo i tlačimo otpadne vode na uređaj za pročišćavanje. Cijeli centralni dio grada, Veli Vrh i šijanski kolektor spojeni su na obalni kolektor, a s izgradnjom četiri kapitalne crpne stanice, koje su kičma sustava odvodnje grada Pule, pokupili smo "vode" grada i odveli ih na uređaj za pročišćavanje na Valkanama, podsjeća Benčić i pokazuje nam sustav odvodnje na kartama.
- Ono što smo ustanovili za dio kod Brionke, prometne policije i željezarije Ferro, jest da su ti ispusti prilikom izgradnje obalnog kolektora izostavljeni i nisu spojeni na kolektor. Ostali su kao što su to nekad bili ispusti u cijelom gradu. Netko je, na svu sreću, bio mudar i pametan, pa je u to vrijeme, kad su građeni tlačni vod i kolektor, planirao i to. Ostavili su stoga cijev za tlačni vod i priključak da se to jednom može spojiti. Projektom je prikazana crpna stanica za to, ali ona nikad nije izgrađena. Sad planiramo izgradnju te crpne stanice, dijela tlačnog voda i gravitacijskog kolektora da bismo povezali ta tri objekta, veli Benčić.
Prema njegovim riječima, potrebno je izraditi idejne projekte, riješiti imovinsko-pravne odnose, pronaći sredstva i izgraditi, što je za proračun poprilično velika stavka - gruba procjena kreće se oko 130.000 eura, otkriva direktor. Još nije poznato na koji bi se način financirala izgradnja, bi li to bilo putem redovitog programa Hrvatskih voda ili bi to bila investicija izvan programa gradnje, u dogovoru s potencijalnim korisnicima. Zasad, veli direktor, nije sigurno kojim će se od tih putova ići.
Do tada će se otpadne vode i dalje slijevati u Mandrač nakon što prođu kroz postojeći taložnik, a njega korisnici trebaju redovito održavati i čistiti. Ovisno o količini protoka, to bi, prema procjeni direktora, trebalo biti jednom tjedno. Kontrola i održavanje za subjekte ne bi trebao biti neki značajan trošak, skoro pa zanemarivo, smatra direktor.
O rokovima teško govoriti
Zanimalo nas je postoji li u gradu još pokoji primjer da je netko ostao nespojen na obalni kolektor, za što nam Benčić veli da to nije slučaj.
Komentira i činjenicu da se taj slučaj dogodio baš na ovom mjestu. "Teško je pretpostaviti što je bilo prije 15 godina, je li falilo sredstava ili nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi. Obalni kolektor financirao se iz Jadranskog projekta, provodile su ga Hrvatske vode, zajedno sa Herculaneom.
Neki razlog je zasigurno postojao. Čim su na planovima prikazali crpnu stanicu i napravili tlačni vod, zasigurno su razmišljali o tome", veli Benčić. O rokovima spajanja na obalni kolektor ovog dijela grada je izlišno govoriti, budući da treba proći cijeli proces, a sve je naravno, kao i uvijek, vezano za financije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
