Naši stručnjaci su nakon izvida kao mogućnost rješenja ovog problema uzeli u obzir spajanje ispusta preko crpne stanice i tlačnih vodova na postojeći obalni kolektor, ali prvo bi se krenulo s projektnom dokumentacijom da bi se sve uopće pokrenulo, rekao je Kristijan Benčić, direktor Pragrandea
Mandrač (snimio Milivoj Mijošek)
"Situacija na terenu nije bajna jer smo izvidima došli do saznanja da fekalije na Mandraču dolaze iz sva tri objekta u okruženju: Brionke, željezarije Ferro i postaje prometne policije, rekao nam je jučer direktor Pragrandea Kristijan Benčić, nakon što je proteklog tjedna uočena bjelkasta tekućina, tada nepoznatog porijekla, ali i fekalne vode, kako se slijevaju u ovu uvalu.
Situacija je zrela za hitnu sanaciju, ali prema najavama, bilo bi previše optimistično očekivati da će sve ići brzo, tako da je o rokovima izlišno govoriti.
"Naši stručnjaci su nakon izvida, kao mogućnost rješenja ovog problema, uzeli u obzir spajanje ispusta preko crpne stanice i tlačnih vodova na postojeći obalni kolektor, ali prvo bi se krenulo s projektnom dokumentacijom da bi se sve uopće pokrenulo", rekao nam je Benčić. Problem nije od jučer, ali ga je situacija s kvarom na separatoru masti u Brionki doslovno "izgurao" na površinu. A tako je sve i počelo.
Naime, prošlog je tjedna uočeno da se u lučicu Mandrač ulijeva nepoznata bjelkasta tekućina, a zbog neugodnog mirisa, ali i komadića toaletnog papira, posumnjalo se dodatno i na fekalni otpad. I ravnatelj Lučke uprave Dalibor Brnos potvrdio nam je jučer da bjelkasta tekućina stiže iz Brionkinog pogona te dodao da je sve proslijeđeno na rješavanje Brionki i Pragrandeu, s čijim je predstavnicima proteklog tjedna održan i sastanak.
O kakvoj se bjelkastoj tekućini radi? Kristijan Benčić objasnio nam je da je voda s Brionkinog mastolova (separator masti) prodrla u oborinsku odvodnju. Jučer su provjereni i ostali subjekti u okruženju te je utvrđeno da fekalne vode ispuštaju u Mandrač.
Brionki odvodnja uopće nije riješena, a kad govorimo o obalnom kolektoru, koji je izgrađen 2015. godine na rivi, on nije obuhvatio područje Mandrača. To je, naime, jedina zona koja na tom potezu nije obuhvaćena obalnim kolektorom.
Kontaktirali smo i direktora Brionke Mladena Anića da bismo saznali što su poduzeli, a za problem sa separatorom je, bez zadrške, preuzeo odgovornost, rekavši da nije isključeno ni da se fekalije slijevaju u more iz njihovog pogona.
- Odmah je nastupila sanacija, tvrtka Pragrande počistila je nečistoće, a od tada je permanentno praćen separator, naglasio je Anić, koji veli da je osobno više puta obilazio mjesto na kojem je uočeno curenje, ali naknadno nije uočio bijeli prah. Mastolov s tri komore su, veli, popravili, jer se, kaže, prelijevao te su sad digli cijev na viši nivo da do toga više ne bi došlo. Anić kaže da je prilično i neugodno iznenađen činjenicom da obalni kolektor ne pokriva dio obale kojem oni gravitiraju. "Ne bismo smjeli biti nepokriveni kolektorom, to je nedopustivo", smatra on. Ovih su dana, veli, pokušavali proučiti kanalizacijsku mrežu da bi doznali gdje su spojeni ispusti pojedinih korisnika: kaže da se nakon analize treba napraviti sve da se u budućnosti takve stvari ne bi ponavljale.
Podsjetimo, pulski obalni kolektor pušten je u pogon 2015. godine radi sanacije kanalizacijske odvodnje u Pulskom zaljevu.
Sve do tada u pulsku luku izravno se izlijevalo više od 5.000 kubika nepročišćenih otpadnih voda dnevno bez ikakvog pročišćavanja, što odgovara količini od oko 500 kamiona cisterni. Do izgradnje obalnog kolektora postojala su 42 izravna ispusta kanalizacije u more na potezu od Vallelunge na sjeveru do zaljeva iznad kojeg je smještena cementara na jugu. Dio tih ispusta je saniran, dio potpuno zatvoren. Posljednja i najzahtjevnija dionica sustava odvodnje u sklopu obalnog kolektora bila je dionica kolektora Riva.
"Obalni kolektor nije pokazao propusnost u nijednom dijelu, a stvarno sam neugodno iznenađen da je Mandrač ostao izvan obuhvata", zaključio je prilikom našeg razgovora direktor Pragrandea Kristijan Benčić.