POGLED U POVIJEST
ISTRA NA STARIM KARTAMA: Doba kralja Sunca
Već je arhitekt Antoine de Ville boravio u Istri kada je sudjelovao u izgradnji Mletačkoga kaštela u Puli 1630-ih godina. Mnogo kasnije, slikar Louis François Cassas je 1782. izradio nekoliko poznatih prikaza tadašnje Pule, a najveći francuski interes za naš kraj nastupio je u razdoblju između 1805. i 1813. godine kada je cijelo područje potpalo pod dominaciju te europske države pod Napoleonom Bonaparteom
Izvor: gallica.fr
Doba francuskog kralja Luja XIV. (vladao je od 1643. do 1715.) pamtimo kao vrhunac ere apsolutizma, a u njegovo je vrijeme Francuska bila vodeća svjetska sila. Poznat po nadimku Kralj Sunce (le Roi Soleil), Luj je Francusku uzdignuo u političkom, kulturnom, ali i znanstvenom smislu. Pod njegovim je patronatom 1666. osnovana francuska Akademija znanosti (Académie des Sciences) da bi poticala znanstvena istraživanja i da bi državnu vladu savjetovala u znanstvenim pitanjima.
Izrada geografskih karata doživljavala je svoj znanstveni razvoj upravo u 17. stoljeću, kada su novootkrivena područja Amerike i Azije ucrtavana sa sve većom matematičkom i geometrijskom preciznošću. Mnogi smatraju Nicolasa Sansona (1600.-1667.) začetnikom francuske znanstvene kartografije. On je u jednom trenutku postao geografski savjetnik prethodnika Kralja Sunca, Luja XIII.
Sansonove karte bile su glavni predmet razvoja kartografije u okrilju Akademije znanosti i nakon njegove smrti, a njegove karte koje prikazuju Istru nastale su kao generalne karte Mletačke republike (Venecije) u području sjevernoga Jadrana. Naime, tadašnji je istarski poluotok bio politički podijeljen između mletačkoga dijela (većina) i tzv. Pazinske knežije pod Habsburgovcima (manji dio).
Tadašnje francuske karte Istre nisu bile rezultat opservacija na terenu, već su stvarane na temelju već postojećih predložaka kreiranih u Veneciji. Valja spomenuti da je kao važna pomorska sila i Venecija imala snažnu kartografsku školu.
Drugi važan francuski kartograf toga vremena bio je Guillame De l’Isle (1675.-1726.), koji je postao član Kraljevske akademije znanosti u 27. godini. Njega se smatra prvim pravim znanstvenim kartografom koji je najsvježije podatke uključivao u svoje karte, a kao i ostali njegovi suvremenici, izrađivao je karte u cijelog tada poznatog svijeta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
