Predloženim izmjenama zdravstvenih zakona koji su na čitanju pred sabornicima uvode se nova ograničenja za dopunski rad liječnika iz javnog sustava u privatnoj praksi. Tako ravnatelji zdravstvene ustanove, njegovi zamjenici i pomoćnici, predstojnici klinika i kliničkih zavoda, pročelnici zavoda i službi zdravstvene ustanove čiji su osnivači država ili lokalna samouprava ne mogu biti osnivači zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja istu djelatnost u kojoj je taj zdravstveni radnik zaposlen u javnom sustavu ili je povezan s njegovim poslovima u javnom sustavu.

Zdravstvenim radnicima na spomenutim funkcijama dopunski rad kod privatnika "poslodavac može odobriti samo u slučaju ako to ne uzrokuje poteškoće u organizaciji rada zdravstvene ustanove i/ili nemogućnosti osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvene zaštite pružanjem dijagnostičkih i terapijskih postupaka". U suprotnom, "ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja dok te okolnosti traju".

Pulska situacija

Za komentar smo upitali doc. dr. sc. Irenu Hrstić, ravnateljicu Opće bolnice u Puli.

- Sukladno predloženim izmjenama ova se ograničenja uvode samo za zdravstvene radnike koji obnašaju visoke i više rangirane dužnosti, poput ravnatelja, zamjenika, pomoćnika te predstojnika, odnosno šefova klinika, kliničkih zavoda, zavoda i službi. Za sada nije potpuno jasno kako će se ova druga odredba provesti u praksi. Uvodi se pojam osiguranja "medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvene zaštite", ali to vrijeme mora biti regulirano, uređeno određenim propisom, obvezujućim pravnim aktom, da bi se na temelju toga donosile odluke. No, najkraće rečeno, rad u dopunskom radu kod drugog poslodavca i dalje je moguć za zdravstvene djelatnike, uz suglasnost ravnatelja. Rekla bih da je u obvezi ravnatelja da vrši redovitu kontrolu listi čekanja te uvodi sve moguće reorganizacijske mjere kako bi se liste čekanja smanjivale na prihvatljivo vrijeme, a sukladno mogućnostima ustanove i dostupnosti djelatnika s adekvatnim kompetencijama, kaže Hrstić.

Na pitanje kada su liste čekanja preduge da bi se zabranio dodatni rad odjelnih liječnika, kaže da normativ prihvatljivog vremena čekanja treba odrediti administracija ili struka, odnosno Ministarstvo ili stručne komore i stručna društva.

Suglasnosti za dopunski rad, dodaje ravnateljica, u pulskoj se bolnici dodjeljuju na rok od jedne godine s mogućnosti ponavljanja. Trenutno aktivnu suglasnost za rad ima osam liječnika, po jedan iz djelatnosti dermatovenerologije, neurokirurgije, vaskularne kirurgije, nuklearne medicine, anesteziologije i torakalne kirurgije te dvoje s ginekologije. Osim u bolnici, rade u privatnim poliklinikama i ordinacijama drugih vlasnika. Jedan liječnik radio je u svojem trgovačkom društvu registriranom za zdravstvenu djelatnost, a jedan u trgovačkom društvu u kojem je ovlašten za zastupanje društva, kaže ravnateljica.

Izvan radnog vremena

- Naglašavam da svi radnici koji rade u dopunskom radu, rade izvan svojeg radnog vremena, nakon izvršenja radnih obveza kod matičnog poslodavca i temeljem važećih propisa koji reguliraju ovo područje, a to su Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti te Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Do sada nismo imali nekih problema s tim, niti je bilo potrebe za izricanje sankcija, ističe Hrstić.

Osim liječnika, dopunski rad u privatnom sektoru obavljaju i dvije medicinske sestre, od kojih jedna radi u djelatnosti zdravstva, a druga na drugačijim poslovima. Jedan inženjer radiologije također radi dopunski u djelatnosti izvan zdravstva.

Na pitanje koliko je zdravstvenih radnika iz bolnice u zadnjoj godini potpuno napustilo javni sektor i prešlo u privatni, kaže jako malo, gotovo zanemarivo: jedan je specijalist otišao u privatnu polikliniku i jedna medicinska sestra u privatnu ustanovu za njegu. Tijekom prošle godine radni ugovor s pulskom bolnicom raskinulo je sedmero liječnika, što nije, ističe ravnateljica, ni tri posto zaposlenih. Jedan je otišao na rad u privatnu polikliniku, a ostalih šestero u druge javne ustanove u Zagrebu i Rijeci, drugdje u Istri, jedan specijalist je prešao u javnu zdravstvenu administraciju, jedan specijalizant odustao od specijalizacije, drugi otišao u riječku bolnicu. Od medicinskih sestara i tehničara njih 21 (3,3 posto ukupnog broja) u zadnjih godinu dana raskinulo je ugovor o radu s Općom bolnicom u Puli, a koliko znaju u Upravi bolnice, većina je ostala u Istri, no dio njih je otišao izvan Istarske županije.

Sestre odlaze po svuda

- Koliko nam je poznato, dvije sestre nisu nastavile raditi taj posao, jedna je prešla u privatnu ustanovu za zdravstvenu njegu, a sedam ih je otišlo u druge zdravstvene ustanove u Istri, u rovinjsku bolnicu, Istarske domove zdravlja, Nastavni zavod za hitnu medicinu. Jedna je prešla u dom za starije i nemoćne u Istri, četvero je otišlo u inozemstvo, jedan u javnu zdravstvenu ustanovu izvan Istre, jedan u vrtić, dvoje u školu, a dvoje su otvorili vlastiti posao, kaže ravnateljica Hrstić.

Povezane vijesti

• KADROVSKI DEFICIT: U idućih pet godina u mirovinu odlazi 500 obiteljskih liječnika, TKO ĆE IH ZAMIJENITI?
• Mladić tijekom primanja medicinske pomoći u KB-u Dubrava vrijeđao osoblje
• Odjel ne radi već gotovo mjesec dana, liječnici odlaze u privatne klinike. Jedina dermatologinja NA BOLOVANJU DO KRAJA OŽUJKA, NEMA JE TKO MIJENJATI