Kao i svake godine do sada, na studiju japanskog jezika i kulture na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, jedinom takvom akreditiranom studiju u Hrvatskoj, i ove akademske godine popunjena je upisna kvota. Štoviše, ove jeseni bili su najtraženiji studij na Filozofskom fakultetu u Puli. Ukupno imaju oko 170 studenata, na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a dolaze im mladi iz cijele Hrvatske, s otoka, iz Dalmacije, Slavonije, Rijeke, Zagreba, ističe predstojnica Odsjeka za azijske studije i voditeljica japanologije izv. prof. dr. sc. Irena Srdanović.

Daljnji razvoj azijskih studija, napominje, sada ovisi o nastavničkom kadru koji je u stalnom deficitu. Uz prof. Srdanović, osnivačicu studija, još je samo jedna stalno zaposlena japanologinja, dr.sc. Dragana Špica, a ključni treći član, lektorica Stefani Silli, prvi im je prioritet za stalno zaposlenje u ovoj akademskoj godini. Ovdje radi već četiri godine, a ugovor joj istječe najesen.

Izvrsni studenti

- Očekujemo podršku Rektorata i Ministarstva jer je japanologija mlada grana koja se treba razvijati, a vidimo da je interes studenata jako velik. Sada kada smo izgradili kadar, trebamo im dati mogućnost da se dodatno razvijaju kod nas, da ih zaposlimo kao asistente, da nam pomognu da ojačamo studij i omogućimo jačanje suradnje, kulturnih i gospodarskih odnosa s Japanom kao važnim akterom na svjetskoj sceni. Svih ovih godina snalazimo se s vanjskim suradnicima i kolegama s drugih odsjeka, međutim, to nije dovoljno. Upravo jutros kolegica Dragana Špica imala je nastupno predavanje i uskoro će postati docentica, drugi japanolog na Odsjeku, što je znatno manje nastavničkog kadra nego na drugim studijskim programima, čak i ovim novijima jer su se oni u startu mogli osloniti na dio postojećeg kadra, kaže Srdanović.

Među izvrsnim studentima koje bi u budućnosti voljela vidjeti za pulskom katedrom ističe i Mateu Radaković koja je završila dvopredmetni diplomski studij japanologije i povijesti i dobila je stipendiju za odlazak na japansko sveučilište u Fukuoki.

- Studente koji dođu studirati japanski jezik zanima i japanska kultura, povijest, jezik, književnost, film. Velika većina njih su izvrsni studenti, hvale ih kolege s drugih odsjeka. Ima i onih koji su malo posustali pa pokušavamo uvesti jaču podršku kolega s viših godina studija, kroz tutorstvo. Što se tiče zaposlenja, usmjeravamo ih prema turizmu, prevodilaštvu, nastavničkom zvanju. U velikom smo EU-projektu "Stručnom praksom do ranog razvoja karijere" i organiziramo radionice i gostujuća predavanja osoba iz Hrvatske i susjednih država, koji su poslovno vezani uz Japan i japanski jezik, da našim studentima olakšamo zapošljavanje. Osim toga, posjećujemo turističke zajednice i škole u Istri, rovinjskim gimnazijalcima predstavili smo japanski jezik i kulturu, a u Muzeju grada Rovinja upoznali japanske predmete iz ostavštine obitelji Hütterott (Johann Georg Hütterott bio je i počasni konzul Japanskoga Carstva u Trstu), kaže predstojnica Odsjeka za azijske studije.

Studenti japanologije s profesoricom

I od svojih studenata očekuje proaktivnost u građenju karijere, u smislu prevođenja japanskih pisaca na hrvatski i obratno, razvoja novih mogućnosti i suradnji u ekonomskom i diplomatskom sektoru, u kulturološkim suradnjama. U turizmu je također velik potencijal. U Unilineu godišnje imaju po pet-šest studenata japanologije na praksi, a preko Erasmusa praksa bi se mogla odrađivati i izvan Hrvatske, u tvrtkama koje se bave konzaltingom, prodajom, IT-ijem, putovanjima, prehrambenom industrijom. Puno je i jezičnih škola gdje bi se ovi studenti također mogli angažirati, kao i u osnovnim i srednjim školama jer postoji velik interes đaka za japansku pop-kulturu, prije svega mange. Japanski bi se mogao uvesti kao izborni predmet, a predavali bi bivši pulski studenti poput Melani Matike, recimo, koja je diplomirala na temi "Razvoj kurikuluma japanskog jezika u srednjim školama u Hrvatskoj". Puno je i onih koji samostalno uče japanski, što je pokazala izvrsna prodaja udžbenika japanskog jezika na Sajmu knjige u Puli, kaže prof. Srdanović, suautorica udžbenika u izdanju pulskog Sveučilišta.

Korejski i kineski izborni

- Što se tiče studija kineskog i korejskog jezika, pa i tečajeva za građane za što također postoji interes, to smo trenutno zaustavili, prvo zbog korone, a onda zbog nedostatka nastavničkog kadra. Zasad ih imamo samo kao izborne predmete. A imamo kadar koji smo obrazovali u Puli. Naša studentica Anela Ilijaš koja je sada u Koreji i studira baš azijske studije, osim japanskog, perfektno govori i korejski i kineski jezik. I drugi naši studenti su na usavršavanju, ali ključna nam je podrška Ministarstva da se mlad, perspektivan kadar za te specifične studije i zaposli, ističe Srdanović.

Čim se Japan otvorio, nakon korona-krize, pulska studentica Dora Bračun otišla je na Žensko sveučilište u Fukuoki, gdje je bila godinu dana, s punom stipendijom i plaćenom avionskom kartom. Dora je sve kolegije u Japanu završila s odličnim ocjenama i sada obavlja stručnu praksu na pulskom Sveučilištu, na kolegiju Japanski jezik u turizmu, i piše svoj diplomski rad, također iz područja turizma.

- Jedna studentica koja je još ljetos diplomirala na nastavničkom smjeru, zaposlila se kod nas, dobila je zasad ugovor na pola godine. Angažirala se i na studiju dizajna, pokrenutom ove godine, gdje također imamo izborni kolegij japanskog jezika i kulture. Nadamo se da ćemo je uspjeti zadržati, vodi govorne vježbe japanskog jezika, odlično komunicira sa studentima na praksi i lektoricama koje nam dolaze iz Japana. Druga naša diplomirana japanologinja iz Pule otišla je dalje studirati u Osijek, a treću jako zanima podučavanje japanskog pisma pa bi je u budućnosti bilo zanimljivo angažirati za izradu nekih dodatnih materijala koji bi služili za poduku. U idućem semestru očekujemo jednu lektoricu iz Japana, što bi zajednički financirali naš fakultet i Japanska fondacija. Imamo i stalnu podršku japanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, a nagodinu će biti 30 godina diplomatskih odnosa između dviju zemalja pa očekujemo tim povodom niz kulturnih događaja i u Puli, najavljuje prof. Srdanović.

Povezane vijesti

• Na Sveučilištu Jurja Dobrile više od polovice studenata dolazi izvan Istre: U Puli studiraju studenti iz svih hrvatskih županija, A NAJPOPULARNIJI SU SLAVONCI
• Od jeseni na pulskom Sveučilištu: NOVI ĆE STUDIJ RAZVIJATI OSJETLJIVOST PREMA DRUGAČIJIM KULTURAMA
• U KORAK S VREMENOM: Sveučilište u Puli dobilo TEHNIČKI FAKULTET I STUDIJ RAČUNARSTVA