UDRUGA BOLESNIKA POKRENULA OBNOVU
Nakon 35 godina proradila fontana u krugu pulske Opće bolnice
Austrougarska fontana opet u funkciji (Snimila M.V.I.)
Nakon puna tri i pol desetljeća, ovih je dana ponovno proradila fontana u krugu Opće bolnice. Zaslužni za to su članovi Udruge za poboljšanje kvalitete života osoba s psihosocijalnim teškoćama Žuta minuta, njih stotinjak, odnosno sudionici programa Psihijatrija u zajednici koji vodi Oriana Španić, medicinska sestra s Odjela psihijatrije pulske Opće bolnice. Španić vodi i udrugu Žuta minuta koja je, na temelju napisanog projekta, od Grada dobila 15.000 kuna za uređenje fontane. Tvrtka Aquatech je potom postavila pumpu, dok je Zanitel obavio iskope radi dovođenja električne energije. Nakon što su uredili fontanu, članovi ove udruge posadili su 100 ruža Bonny vrste koje su nabavili o vlastitom trošku. Riječ je o grmolikoj vrsti koja ne zahtijeva tretiranje pa je stoga i ekološka, bee friendly. Namjeravaju ih posaditi još 60, kao i šest stabala mandarina.
Dobrobit pacijenata
- Dogodine ovdje namjeravamo postaviti i kamene klupe i spomenik - kamenu kadu koja se sad nalazi kod zgrade psihijatrije, a u kojoj se nekad namakalo pruće vrbe od kojeg su pacijenti pleli košare, najčešće korištene za potrebe praonice bolničkog rublja, kaže Španić.
Fontana je, podsjeća Španić, izgrađena prije stotinjak godina, u doba Austro-Ugarske Monarhije. Nekada je u njoj bilo i ribica, ali zbog ustajale i prljave vode, ribice su u međuvremenu preseljene u Aquarium Pula. Štićenici su počeli uređivati ovu parcelu još prije godinu dana.
- Želimo formirati ružičnjak, vratiti fontanu u funkciju za dobrobit pacijenata, građana i studenata. Opće dobro je skup svih uvjeta društvenog života koji pogoduju punom razvoju čovjeka i društva, kazala je tada Španić, koja već devetu godinu provodi program Psihijatrija u zajednici, u sklopu kojeg se oboljeli od shizofrenije i bipolarnog poremećaja nastoje resocijalizirati i uključiti u život šire društvene zajednice, čime se poboljšava i njihova dijagnoza.
- Stigmatizacija osoba s psihosocijalnim teškoćama (osobe oboljele od shizofrenije i bipolarnog poremećaja), strah i zaziranje baziraju se prije svega na neznanju i nedovoljnoj informiranosti, ali i neproporcionalnoj zastupljenosti u medijima tragičnih događaja koji su ponekad vezani za ovu bolest. Shizofreni bolesnici još uvijek žive sa stigmom koju nosi ova bolest, za koju mnogi još uvijek smatraju da bi je najbolje bilo tretirati što dalje od očiju javnosti i svakodnevnog života, veli Španić.
Remisija bolesti
Po njenim riječima, kvaliteta života jedan je od osnovnih parametara procjene subjektivnog i objektivnog zadovoljstva kako u osobnom, tako i u širem socijalnom kontekstu.
- To se posebno odnosi na osobe oboljele od shizofrenije. Prema suvremenim smjernicama, liječenje i skrb o oboljelima od ovog poremećaja moraju obuhvaćati farmakološko, psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje s krajnjim ciljem postizanja remisije bolesti. Opća bolnica Pula prepoznala je dobrobit rada za opće dobro među oboljelima (poticanje oboljelih da preuzmu aktivnu ulogu u borbi protiv samostigmatizacije, socijalnog isključenja i niskog samopouzdanja) i omogućila je udruzi Žuta minuta dozvolu za sređivanje fontane i okoliša oko nje. S vremenom udruga želi “park ruža” revitalizirati i staviti u funkciju terapijskog", veli Španić. Dodaje da je na najslikovitiji način ulogu ovakvih urbanih mjesta opisao projektant Central Parka Frederick Law Olmsted, koji je rekao da "park uvjetuje izrazito harmoniziranje i poboljšanje utjecaja na najnesretnije i najniže klase društva".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
