PIŠE NINA ORLOVIĆ RADIĆ
Za tango je potrebno dvoje
Prošlog je tjedna u Rovinju boravio pročelnik za svjetsku kulturnu baštinu Alexander Würfl, koji je pred kolegama i ljudima iz branše održao predavanje o mjerama zaštite i očuvanja starogradske povijesne jezgre. Namjerno pišem ispred ljudi iz branše, jer od ostalih građana, iako je predavanje bilo slobodno, u centru grada i u prigodno vrijeme, slovom i brojem pojavilo se njih četvero. Poražavajuće jer se svi se za srce držimo već i pri samom spomenu starogradska jezgre Rovinja, ali u trenutku i kada nam se pruži prilika da nešto novo naučimo ili nemamo vremena (ili nismo obaviješteni jer nam dopis nije stigao na kućni prag). Oni pak, koji su možda i trebali biti najzaineresiraniji za temu, a tu osobno mislim na vlasnike restorana, galerija i trgovina u starogradskoj jezgri, zna se, koncem listopada već su poodavno na drugoj sunčanoj destinaciji. Međutim, ono što se moglo čuti vrijedno je pažnje. I ne samo stoga jer su publici predstavljena neka od rješenja uređenja gradskih eksterijera, fasada, oglasnih i reklamnih natpisi kakve ima Salzburg, već i načina na koji se taj austrijski grad uhvatio s njima u koštac. Ipak, dolijevati sol na ranu ne namjeravam ponovnim spominjanjem sada već dalekih povijesnih datuma i godina kada se u susjednoj Austriji o uređenju ovog grada (uostalom ne treba potegnuti do Salzburga, dovoljno je i do Klagenfurta) počelo promišljati kao ni više desetljeća starog pravilnika, kojim je regulirano kako se i što u njemu štiti. K tome, da Salzburg za uređenje fasada godišnje ima milijun eura na raspolaganju, bolje da šutim. Ipak, ono o čemu s lakoćom mogu pisati a što me se osobno i dojmilo je pristup gradskih službi Salzburga koje su si dale truda i to još uvijek čine, da svojim argumentima promijene način razmišljanja (a samim tim i estetiku) vlasnika objekta na način da im argumentirano prezentiraju da će oku uredno sređen objekt, bilo da je riječ o restoranu bez nakaradnih plastičnih natpisa ili fasadi kuće bez aluminijskih vrata ili prozora, više biti posjećeni.
