Istra u Saboru
Radolović o stanju na tržištu: "Ljudi se tuku, uništavaju aute i buše gume usred sezone"
Sanja Radolović (SDP Press)
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je tijekom rasprave o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu da je Vlada još 2018. godine, kako tvrdi, pod krinkom modernizacije i digitalizacije praktički prepustila hrvatsko tržište taksi prijevoza multinacionalnim platformama, bez jasnih pravila i učinkovitog nadzora.
Radolović navodi da posljedice takve politike danas osjećaju svi, od obrtnika i vozača do građana, turista i državnog proračuna. Ocijenila je da su građani nakon osam godina kaosa očekivali ozbiljnu reformu, a dobili tek nekoliko kozmetičkih izmjena.
Problem "taksi nomada" i sukobi na terenu
Jedan od problema, kaže Radolović, su takozvani "taksi nomadi". Izmjenama zakona lokalnoj je samoupravi, odnosno gradovima i općinama, oduzeta mogućnost uređivanja taksi djelatnosti na vlastitom području, što svake sezone dovodi do migracije taksista iz unutrašnjosti prema obali.
"Tisuće taksista iz Zagreba i ostalih dijelova unutrašnjosti preplave gradove i mjesta na obali. Nažalost, sve to dovodi do sukoba između lokalnih taksista i onih iz unutrašnjosti. U takvom okruženju ljudi se tuku, jedni drugima uništavaju aute, buše gume usred sezone umjesto da rade", upozorila je Radolović.
Dominacija platformi i visoke provizije
Posebno je kritizirala poslovanje velikih platformi, navodeći da dvije multinacionalne kompanije izvlače novac iz Hrvatske, a pritom u Hrvatskoj nemaju zaposlenog nijednog vozača niti posjeduju ijedno vozilo.
Prema njezinim riječima, platforme od svake vožnje uzimaju 25 posto, a u razdobljima povećane potražnje taj se postotak penje i do 40 posto. Budući da u Hrvatskoj posluju preko nizozemske poslovnice, vozači, tvrdi Radolović, plaćaju PDV na tu proviziju, pa ukupni iznos koji im se odbija doseže od 31,25 do 50 posto.
Uz vozače koji su, kako kaže, primorani raditi ispod razine isplativosti, Radolović upozorava i na "lovce u mutnom", odnosno novopečene taksiste koji vrebaju putnike na autobusnim kolodvorima, trajektnim i zračnim lukama, o čemu se tijekom ljeta često izvještava i u inozemnim medijima.
Agregatori, porezne utaje i nedostatak nadzora
Drugi veliki problem, navela je, predstavljaju takozvani agregatori, koji, prema njezinim riječima, fiktivno zapošljavaju vozače bez vlastitog obrta ili poslovnog subjekta. Vozač agregatoru plaća 10 posto za uslugu prijave kako bi mogao raditi legalno, a pritom sam sebi plaća davanja i u većini slučajeva bude prijavljen na samo jedan sat dnevno.
Radolović tvrdi da agregatori često osnivaju desetke j.d.o.o.-a s odgodom početka poslovanja te, ne plaćajući obveze, mogu poslovati nekoliko mjeseci prije nego što tvrtka ode u stečaj, nakon čega aktiviraju novu. Prije stečaja, dodaje, tvrtke se nerijetko fiktivno prodaju državljanima BiH ili Srbije kako bi se izbjegla odgovornost pred zakonom.
"Isplata vozačima vrši se tako da jednostavno s računa firme podižu gotovinu i isplaćuju je na ruke ili preko Revoluta svojim vozačima. Uber i Bolt novac isplaćuju agregatorima koji onda zadržavaju 10 posto i ostatak prosljeđuju vozačima. Nekad se dogodi i da vozači taj novac nikad ne dobiju", navodi Radolović.
Upozorila je i da država, kako kaže, više od osam godina promatra takav sustav, dok su inspekcijama "vezane ruke" jer kazne odlaze j.d.o.o.-ima koji su ionako predviđeni za stečaj. Dodala je da samo 35 inspektora pokriva cijelu Hrvatsku i kompletan cestovni prijevoz, uključujući teretni, autobusni i povremeni prijevoz.
Radolović ističe da Ministarstvo financija, prema njezinim riječima, nema podatke o ukupnom dugu nastalom od izmjene zakona 2018. godine do danas kod poslovnih subjekata registriranih za taksi djelatnost, iznajmljivanje vozila s vozačem i usluge upravitelja prijevoza.
Podsjetila je i na nedavna uhićenja takozvanih taksista agregatora, u kojima se sumnja na milijunske iznose utaje poreza, prosječnu plaću vozača od 84 eura i ostvarenje milijunskih prihoda. To je, smatra Radolović, samo "kap u moru", jer novih agregatora koji preuzimaju vozače ima na stotine.
"Uber i Bolt svjesni su suučesnici u tome koji godinama omogućuju takav modus operandi agregatorima, jer svakih par mjeseci omogućuju da u jedan dan cijelu flotu od nekoliko stotina vozača prebace na drugu firmu", poručila je Radolović.
Prijedlozi rješenja i zahtjevi SDP-a
Podsjetila je i da je Sud Europske unije još 2017. godine presudio da Uber nije samo digitalna platforma, već pružatelj usluge prijevoza, što državama članicama omogućuje da ga reguliraju kao prijevoznu djelatnost. Dodala je da je do istog zaključka došao i HAKOM te da je Hrvatska zbog toga već drugi put dobila opomenu Europske komisije.
Kad bi se Uber i Bolt u Hrvatskoj okarakterizirali kao pružatelji usluge prijevoza, kaže Radolović, morali bi biti registrirani u Hrvatskoj, zadovoljavati sve pravne propise kao i ostali pružatelji te usluge i podmirivati obveze prema državi.
SDP će, najavila je Radolović, u saborskoj raspravi predložiti amandmane kojima traži vraćanje ovlasti gradovima i općinama da uređuju autotaksi prijevoz na svom području, ograničavanje rada izvan županije registracije radi suzbijanja fenomena "taksi nomada", uvođenje odgovornosti digitalnih platformi za sustavna kršenja propisa njihovih partnera, strože sankcije za rad bez licencije, ograničavanje zlouporabe paušalnih obrta i j.d.o.o.-a, vraćanje učinkovitih kontrolnih mehanizama te osiguravanje naplate kazni.
