Oporavak populacije sitne plave ribe

Prijeti nam višegodišnja zabrana izlova srdele: Hrvatska mora ukloniti 35 ribarica i uvesti dodatna ograničenja

| Autor: Marinko Glavan
(Snimio Duško Marušić / Pixsell)

(Snimio Duško Marušić / Pixsell)


Hrvatska mora odmah uvesti dodatne mjere zaštite populacije sitne plave ribe, posebno srdele, koja je u jako lošem stanju, kako bi se takozvani riblji stok oporavio jer nam u suprotnom u idućim godinama prijeti moguće uvođenje moratorija na izlov koji bi mogao potrajati i nekoliko godina, što bi imalo nesagledive posljedice za ribare, ali i prerađivače sitne plave ribe, akvakulturu, posebno uzgajivače tune, a u konačnici i građane, ističe Ivan Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Ivan Birkić / Photo: Sime Zelic/PIXSELLIvan Birkić / Photo: Sime Zelic/PIXSELL

Prema prošlog tjedna predloženim izmjenama Pravilnika za izlov sitne plave ribe, u idućoj godini ribolovne mogućnosti za srdelu smanjit će se za 38,5 posto, a za inćune za deset posto, u skladu s dogovorom postignutim na Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja (GFCM). Predviđene su i dodatne zabrane ribolova, od 24. do 31. prosinca ove godine te od 31. siječnja do kraja veljače 2027. Cilj je zaštititi stokove sitne plave ribe i omogućiti njihov oporavak.

- Znamo da ribarima nije lako, ali ako želimo sačuvati riblje stokove, moramo sačuvati ribu u moru, poručio je nakon donošenja prijedloga novog Pravilnika potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić, podsjetivši da ribari ostvaruju pravo na potpore za 60 dana obustave ribolova godišnje.

GENERIRARNO AI ALATIMAGENERIRARNO AI ALATIMA

Prevelika flota

U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. godini, na nedavno održanom 29. susretu ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK), ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura naveo je kako se za Hrvatsku očekuje kvota od oko 20.000 tona srdele i 8.500 tona inćuna.

Prema znanstvenim modelima, hrvatski udio za srdelu iznosio bi znatno manje, oko 9.000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za opstanak ribarske flote i prerađivačke industrije. Među mjerama za oporavak fonda izdvojio je produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele, uglavnom u unutrašnjim kanalima hrvatskih teritorijalnih voda, te smanjenje flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova. Za iduću godinu predviđena su i sredstva za takozvani scrapping, odnosno trajno uklanjanje dijela ribarske flote, u iznosu od 18 milijuna eura. Ukupno bi u Hrvatskoj u idućoj godini trebalo biti uništeno 35 brodova za izlov sitne plave ribe.

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELLPhoto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Ribari mogu loviti 20, a ne pet dana mjesečno

Birkić ističe kako se u javnosti u zadnje vrijeme stvara kriva slika da ribari sa Sjevernog Jadrana, posebno iz Istre, imaju priliku raditi samo pet dana mjesečno.

- Naravno da je to neistina. Cijela hrvatska flota koja ima odobrenje i povlasticu upisanu za ulov male plave ribe ima mogućnost rada dvadeset dana mjesečno. Od tih dvadeset ribolovnih dana, odnosno izlazaka na more, svako plovilo može raditi pet dana u zoni "A", uz zapadnu obalu Istre, a ostalih 15 dana u svim drugim zonama duž Jadrana u kojima je dozvoljen ulov male plave ribe, prema kategoriji plovila.

Birkić ističe kako je dodatna regulacija ribolova koja će uslijediti u 2027. godini uzrokovana lošim stanjem stoka srdele u Jadranskom moru, pri čemu Europska komisija inzistira na zaustavljanju trenda propadanja i oporavku ribljeg fonda.

- Smanjili su ulovne kvote za Jadran, gdje su Italija i Hrvatska zajedno dobile 25 tisuća tona srdele i 21 tisuću tona inćuna. Ove su brojke preporuka upravljačkog tijela GFCM-a na osnovi znanstvenih podataka. Europska unija dala nam je, ipak, mogućnost da praktički sami odredimo mjere kojima ćemo zaštititi riblji stok i to ne smijemo propustiti. Radi ilustracije i boljeg shvaćanja – nekad, ne tako davno, lovili smo ukupno 100 tisuća tona sitne plave ribe. Očito se priroda poigrala sa stokovima sitne plave ribe i padom brojnosti pojedinih vrsta. Mnogi su razlozi ovakvog stanja. Jednim dijelom to su okolišni uvjeti, jednim dijelom mnogobrojni predatori, poput tune, a jednim dijelom i utjecaj ribara, iako osobno mislim da je utjecaj ribara zanemariv. Dakle, Europska komisija ne inzistira na oporavku čovjeka, nego na oporavku prirode, što je i razumljivo, kaže Birkić.

GENERIRARNO AI ALATIMAGENERIRARNO AI ALATIMA

Potpuna zabrana

Za oporavak stoka Birkić navodi tri glavna uvjeta koji bi trebali rezultirati postupnim oporavkom srdele, kao i inćuna.

- Prvi je smanjenje ribolovne flote jer smo, prema izvješću o floti, prekapacitirani, a hrvatska Vlada otvorila je mogućnost scrappinga. Ukratko, ribolovnu flotu treba značajno smanjiti jer sadašnje kvote, a u budućnosti možda još i manje, ne omogućuju rad ovolikog broja brodova kakav sada imamo. Time bi se omogućilo da brodovi koji ostanu imaju dovoljne ulove za dugoročni opstanak na tržištu. Drugi je provođenje već postojećih prostorno-vremenskih ograničenja, uz moguće proširenje i zaoštravanje te dodatni mjesec dana lovostaja na srdelu u vrijeme intenzivnijeg mrijesta, od 24. prosinca ove godine do 1. ožujka iduće. Sve ove mjere trebale bi rezultirati smanjenjem ribolovne smrtnosti, zaustaviti trend pada ukupnog stoka srdele i omogućiti njegov oporavak iznad kritične točke na kojoj se srdela sada nalazi, i to sve u 2027. godini, kako bismo mogli kontinuirano loviti ove propisane količine i u 2028. godini, a možda u skoroj budućnosti čak pomalo i povećati ulovnu kvotu i smanjiti mjere regulacije, zaključuje Birkić.

Da su ulovi plave ribe, pogotovo srdele, loši, potvrdio nam je Kristijan Uhač, vlasnik i zapovjednik broda za izlov plave ribe "Srdela" iz Rijeke. I on ističe kako se mjere zaštite moraju provesti u idućoj godini jer bi u suprotnom kvote za 2028. godinu mogle biti dodatno smanjene, a u narednim godinama možda i uveden potpuni moratorij na izlov sitne plave ribe.

- Stanje je zaista loše. Ne samo da se lovi malo ribe nego je i riba vrlo mala. Očito je da su potrebne dodatne mjere, poput smanjenja broja brodova, jer sada ribe nema dovoljno za sve. S obzirom na prostorna, vremenska i količinska ograničenja, definitivno nas je previše. Za iduću godinu ispregovarali smo dvadesetak tisuća tona srdele i oko devet tona inćuna, ali ako ne provedemo mjere dodatnih lovostaja i scrappinga 35 brodova, za 2028. godinu te bi količine mogle biti znatno manje, rekao je Uhač.

Sve više tune

I Uhač i Birkić ističu problem sve većeg broja predatora, posebno tune, koje je u Jadranu sve više, ali se u našem moru ne lovi za uzgoj, već se riba za hrvatska uzgajališta doprema iz Sredozemnog mora. Uzrok tome je, objašnjavaju, što je izlov tune za uzgajališta u Jadranu dopušten samo u razdoblju od 1. lipnja do 15. srpnja, kada je tuna premala za isplativ uzgoj. Riječ je o ribi koja u to doba godine teži uglavnom od 15 do 30 kilograma, čiji je uzgoj do mase potrebne za komercijalni plasman neisplativ i predugo traje, posebno uz sve manji broj srdela koje su osnovna hrana tune u uzgajalištima. Smatraju da bi razdoblje dopuštenog izlova tune za uzgoj trebalo značajno produžiti pa bi se lovila veća riba koja bi samim time bila isplativa za daljnji uzgoj u ribogojilištima, a smanjio bi se utjecaj tune na ugroženu populaciju srdele i inćuna.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama