potrebe tržišta rada
Što se trenutno ne isplati upisati? HZZ šalje upozorenje budućim studentima i srednjoškolcima
(Snimio Dusko Jaramaz / Pixsell)
Bliži se vrijeme upisa u srednje škole i na fakultete, kada će učenici osmih razreda birati gimnazije, umjetničke ili strukovne škole, a maturanti stručne i sveučilišne studije. Pri odabiru važnu ulogu imaju bodovi, upisne kvote i potrebe tržišta rada, piše N1.
Potkraj prošle godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je dokument „Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja“ za nadolazeću školsku i akademsku godinu. Preporuke se temelje na analizama i procjenama potreba tržišta rada po lokalnim područjima te upućuju na programe u kojima bi trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata.
Iz preporuka za Zagreb, Split, Rijeku, Osijek i Zadar vidljivo je da se među programima za koje se najčešće predlaže smanjenje upisnih kvota nalaze brojna ekonomska, upravna, medijska i dizajnerska zanimanja.
Srednjoškolski programi
Među četverogodišnjim srednjoškolskim programima za koje se preporučuje smanjenje upisnih kvota najčešće se pojavljuju:
- upravno-poslovni referent
- referent za poslovnu ekonomiju
- dizajner grafičkih proizvoda
- tehničar za razvoj i dizajn web sučelja
- medijski tehničar
U pojedinim sredinama preporuke obuhvaćaju i programe poput ekonomista, komercijalista, turističkog tehničara, fizioterapeutskog tehničara, građevinskog tehničara te različitih dizajnerskih i grafičkih usmjerenja.
Stručni studiji
Kod stručnih studija HZZ najčešće preporučuje smanjenje kvota za:
- upravni studij
- javnu upravu
- ekonomiju i poslovnu ekonomiju
- fizioterapiju
Na pojedinim visokim učilištima među preporukama se nalaze i studiji turističkog poslovanja, managementa malog poduzeća te managementa trgovine i turizma.
Sveučilišni studiji
Među sveučilišnim studijima za koje se najčešće preporučuje smanjenje upisnih kvota izdvajaju se:
- ekonomija i poslovna ekonomija
- pravo
- filozofija
- povijest
- povijest umjetnosti
Na popisu su i pojedini studiji komunikologije, novinarstva, sociologije, politologije, dizajna i kulture.
Upisujemo kadrove kojih već ima višak
Podaci se odnose na područja u kojima živi gotovo dvije trećine stanovništva Hrvatske te pokazuju da obrazovni sustav i dalje proizvodi velik broj kadrova za zanimanja u kojima već postoji suficit na tržištu rada.
Profesor političke ekonomije Luka Brkić ranije je upozorio kako Hrvatska i dalje ima visoke upisne kvote za zanimanja u kojima već postoji višak radne snage.
„Imamo visoke upisne kvote za zanimanja u kojima već postoji višak ljudi. Primjera radi, školujemo puno više ekonomista nego što ih je potrebno“, upozorio je Brkić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
