Bolesti mišićno-koštanog sustava, stanja vezana uz trudnoću i porođaj, razne ozljede i trovanja te sve učestaliji poremećaji povezani sa stresom i narušenim mentalnim zdravljem najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski radnici otvaraju bolovanja. Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) jasno pokazuju da je radno aktivno stanovništvo pod sve većim pritiskom, a posebno zabrinjava trend porasta dugotrajnih bolovanja. U prvoj polovici ove godine, broj osoba na bolovanju dužem od 42 dana porastao je za čak 10,7 posto u odnosu na lani, s prosječno gotovo 40.000 ljudi dnevno na teret HZZO-a. Troškovi za državnu blagajnu dosežu 20 milijuna eura mjesečno, a glavni uzroci dugotrajnih izostanaka su upravo onkološke bolesti, problemi s mentalnim zdravljem te bolesti mišićno-koštanog sustava, prenosi Poslovni.hr

Dok se tisuće radnika bore sa stvarnim zdravstvenim problemima, sustav istovremeno opterećuju i oni kojima bolovanje služi kao nezasluženi odmor. Inspekcije HZZO-a provedene ove godine otkrile su poražavajuću statistiku: od gotovo pet tisuća kontroliranih osiguranika, za njih 1517, odnosno 30 posto, utvrđeno je da za bolovanje nemaju medicinsko opravdanje. Kontrole pokrenute na zahtjev poslodavaca rezultirale su zatvaranjem 28 posto provjerenih bolovanja, dok su izvanredne i redovne kontrole liječničkih ordinacija dovele do prekida 26 posto bolovanja. Najučinkovitijim su se pokazali posebni povjerenstva za kontrolu, koja su nakon pregleda zaključila čak 40 posto kontroliranih slučajeva. Jedan od bizarnijih primjera zlouporabe je onaj radnika kojem poslodavac nije odobrio godišnji odmor, pa je otvorio bolovanje i otputovao u sjevernu Europu. Kada su mu inspektori stigli na kućnu adresu, član obitelji im je samo kratko rekao: “Otišao je na put.“

Analiza podataka pokazuje i značajne regionalne razlike u broju “lažnih” bolovanja. Apsolutni rekorder je područje koje pokriva Regionalni ured HZZO-a u Zagrebu, sa svojim ispostavama u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Sisku i Varaždinu, gdje je u svim vrstama nadzora ukupno zatvoreno čak 1497 bolovanja. Slijedi područje Splita sa 769 zatvorenih slučajeva te Osijeka sa 616. Najmanje neopravdanih bolovanja, njih 276, otkriveno je na području koje pokriva Regionalni ured u Rijeci, zajedno s ispostavama u Pazinu i Gospiću. Kada liječnici odobre neutemeljeno bolovanje, prijete im sankcije – od opomena i novčanih kazni pa sve do zahtjeva za naknadom štete, a u najtežim slučajevima i raskida ugovora s HZZO-om.

S obzirom na trostruki financijski teret koji snose – plaćanje doprinosa od 16,5 posto, isplata naknade za prva 42 dana bolovanja te trošak zamjene radnika – ne čudi što je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zatražila hitnu reformu sustava. Njihov je prijedlog radikalan: skraćivanje trajanja bolovanja na teret poslodavca s 42 na samo sedam dana, uvođenje dva do tri “dana čekanja” za kratke izostanke bez naknade te smanjenje minimalne naknade na 50 posto plaće. Iz HUP-a ističu da je Hrvatska među zemljama EU s najduljim razdobljem bolovanja na teret poslodavca, dok je u zemljama srednje i istočne Europe taj prosjek oko 15 dana.

Hrvatski paradoks

Iako se u javnosti stvara percepcija o raširenim zlouporabama, a poslodavci se žale na visoke troškove, statistika otkriva zanimljiv paradoks. Prema podacima OECD-a, radnici u Hrvatskoj u prosjeku koriste znatno manje dana bolovanja od europskog prosjeka. Hrvati su na bolovanju prosječno 2,4 tjedna godišnje, dok je prosjek na razini kontinenta 2,6 tjedana. Usporedbe radi, radnici u Norveškoj s posla izostaju 5,9 tjedana, u Sloveniji 4,7, a u Njemačkoj 3,6 tjedana. Istovremeno, Hrvatska je iznad zemalja poput Poljske (1,7 tjedana) i Italije (0,9 tjedana). Ovi podaci sugeriraju da, unatoč problemima s neopravdanim izostancima, velika većina hrvatskih radnika svoje pravo na bolovanje koristi odgovorno i unutar europskih okvira. Sustav se tako nalazi pred dvostrukim izazovom: kako zaštititi radnike sa stvarnim zdravstvenim problemima, čiji broj raste, a istovremeno smanjiti zlouporabe i financijski teret koji ugrožava konkurentnost gospodarstva.

Povezane vijesti

• POSLODAVCI O PROMJENAMA U VEZI BOLOVANJA: "Taj prijedlog je glup na više razina"
• SVAKO TREĆE BOLOVANJE U HRVATSKOJ JE NEOPRAVDANO. Evo od čega najviše bolujemo
• Ako ste na bolovanju smijete li otići u dućan, kafić? Pročitajte ovo, ako ne budete pazili ide otkaz!