Veterani Možemo!

Domovinski rat nije "ZDS": Branitelji digli glas za istinu i slobodu umjetnosti

| Autor: Glas Istre
(Možemo)

(Možemo)


"Povezivanje ustaškog pokliča i Domovinskog rata je manipulacija kojom se Domovinski rat pokušava staviti u kontinuitet s ustaštvom i NDH, što ne samo da je duboko pogrešno već i vrijeđa sve branitelje koji su čista srca ratovali za slobodnu Hrvatsku. Pokušaje da se ustaški ‘Za dom spremni’, legitimizira, kroz tzv. dvostruke konotacije snažno odbacujemo. Pozivamo sve veterane Domovinskog rata da dignu glas protiv tog lažiranja povijesti, protiv poziva na nasilje, a za slobodu, demokraciju i mir", poručili su veterani Domovinskog rata, članovi stranke Možemo!

Na konferenciji za medije održanoj danas u sjedištu stranke govorili su Dobriša Adamec i Milan Božić, dragovoljci i veterani Domovinskog rata, članovi Možemo. Uz njih su bili prisutni i drugi veterani iz svih dijelova Hrvatske.

Adamec je podsjetio na svoj ratni put i ranjavanje, a na prvu crtu obrane, karlovački Turanj otišao je 1991., s prijateljima iz škole i s fakulteta.

"Svatko od nas, ovdje okupljenih veterana Domovinskog rata i članova Možemo!, ima svoj ratni put i svoju jedinstvenu priču, ali svima nam je jedno zajedničko - u rat smo išli radi života naših obitelji, zbog obrane naših gradova, borili smo se za slobodnu i demokratsku Hrvatsku. U našim postrojbama bili su ljudi svih dobi, profesija i političkih uvjerenja, ali nitko, tada ’91., nije išao u rat s ustaškim pokličem. To može potvrditi velika većina branitelja", poručio je.

Prisjetio se kako su njegove kolege i njega tada nadahnjivale pjesme "Moja domovina" i kako su ih na položaje pratili ‘Brothers in arms’ i Dire Straitsi provučeni kroz Banijska praskozorja Gordana Lederera.

"Dečki iz moje 110. brigade su zgradi na Turnju, u kojoj se sada nalazi Muzej domovinskog rata, za ratno ime nadjenuli legendarno rock&roll ime Hotel California! I zato danas jasno kažemo, ne pristajemo na iskretanje povijesti i pokušaj legitimacije ustaškog pozdrava, pokliča pod kojim su u Drugom svjetskom ratu u logorima i na raznim stratištima skončale stotine tisuća žena, djece, muškaraca - pripadnika srpske, židovske, romske i drugih nacionalnih manjina, ali isto tako i Hrvata antifašista, koji su se borili protiv ustaškog, fašističkog terora", rekao je Adamec.

Vezanje ustaškog pokliča i Domovinskog rata je manipulacija kojom se Domovinski rat pokušava staviti u kontinuitet s ustaštvom i NDH, što ne samo da je duboko pogrešno već i vrijeđa sve branitelje koji su čista srca ratovali za slobodnu Hrvatsku. Stoga danas pozivamo sve naše suborce, branitelje, sve veterane Domovinskog rata, da podignu svoj glas protiv krivotvorenja povijesti Domovinskog rata. Ne damo da se časno branjenje domovine prlja ustaškim pozdravom, poručio je.

Milan Božić, veteran Domovinskog rata (ZNG i HV) te nekadašnji predavač na Hrvatskom vojnom učilištu, a danas multimedijalni umjetnik, oštro je osudio nedavne pokušaje zabrana umjetničkih festivala i verbalne prijetnje prema umjetnicima koje dolaze iz manjeg dijela braniteljskih krugova.

"Uključio sam se u Domovinski rat kako bismo obranili našu državu, da bismo izašli iz jednoumlja i svih cenzura koje su nam bile nametnute, da bismo mogli slobodno misliti, slobodno govoriti i slobodno stvarati", poručio je Božić i dodao: "Ovog ljeta svjedočili smo tome da su si pojedine grupacije sebi uzele pravo govoriti u ime svih nas branitelja. Oni nisu ni od koga dobili tu dozvolu."

Posebno je izdvojio otkazivanje festivala u Benkovcu, gdje su, kako kaže, "oni koji tvrde da predstavljaju sve nas veterane" verbalnim prijetnjama i fizičkim nasiljem pokušali spriječiti održavanje kulturnog događanja, a dodao je kako je upravo zabrinutost organizatora za sigurnost izvođača i publike bio i razlog otkazivanja festivala u Velikoj Gorici i izrazio podršku našem velikom umjetniku Siniši Labroviću koji je bio povod još jedne zabrane.

"Zabranjuju umjetnicima da rade, zabranjuju publici da vidi festival. Time ne samo da guše slobodu umjetničkog izraza, već nas sprječavaju i u razvoju publike – u društvu u kojem se sve manje razmišlja, umjetnost mora biti prostor slobode i poticaja na razmišljanje, umjetnost jest tu da bude provokativna i da otvara dijalog o pitanjima o kojima se i ne slažemo ", rekao je Božić zaključno.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama