Pojam kuhinja iz doba Austro-Ugarske vrlo je dvojben s obzirom na veliku društvenu raslojenost onoga doba, pa treba posebno sagledavati kuhinju siromašnih i kuhinju bogatih slojeva, ali i kuhinju u vojnim ustanovama, i to odvojeno ono što se kuhalo za vojnike i za časnike, upozorio je profesor kuharstva Robert Perić

Na jelovnicima nekolicine istarskih restorana mogla bi se doskora naći i jela iz vremena Austro-Ugarske monarhije odnosno iz vremena kada je Istra pripadala toj crno-žutoj carevini. Povratak austrougarske kuhinje u naše tanjure jedan je od programa međunarodnog projekta KeyQ+ kojeg u suradnji s domaćim i inozemnim partnerima provodi Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI).

Kako bi to moglo izgledati i koje reference bi trebalo slijediti raspravljeno je na nedavnom okruglom stolu "Kulturna baština, gastronomija i turizam - ključevi održivog razvoja ruralnog prostora" koji je održan u Edukacijsko-gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu pokraj Pazina. O tome su na ovom skupu pričali povjesničar Igor Jovanović, gastropublicist Franko Lukež, direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, pročelnica županijskog Odjela za turizam Nada Prodan Mraković, te profesor kuharstva Robert Perić, uz moderiranje Edmonda Šurana iz AZRRI-ja. Svi sudionici složili su se da je kulturna i društvena ostavština iz razdoblja vladavine Austrije u Istri, a to je malo više od stoljeća - od pada Napoleona do kraja Prvog svjetskog rata - ogroman turistički i kulturni potencijal.

Stigao krumpir

Koje kulinarske značajke tog vremena mogu biti važne za današnje oblikovanje austro-ugarskog gastronomskog "proizvoda" u Istri? Povjesničar Igor Jovanović ukazao je na nekoliko zanimljivosti, primjerice da se tek u to doba, od 1820-ih godina, u Istri počinje intenzivnije saditi i u prehrani koristiti krumpir, da su u austrijsko doba u Istri postojale tvornice soli i konzervirane ribe, da je 1883. godine osnovana poljoprivredna škola u Poreču, a 1903. godine izgrađena je pulska tržnica. No također, kroz to je razdoblje 85 posto poljoprivrednog zemljišta bilo u vlasništvu veleposjednika. Iako se razvija industrija i povećava standard, istarsko selo u doba Austrije nazaduje, a najčešća namirnica na stolu seljačkih domaćinstava bila je zobena kaša, podsjetio je Jovanović. (Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti

• Raste interes za meso istarskog goveda
• Igor Merlić predsjednik Uprave AZRRI-a
• Namirnicama našeg podneblja do ukusnog pjata