Još u vrijeme berbe mnogi su vinari isticali da će 2018. godina dati možda još i bolje rezultate nego hvaljena 2015. godina, a stručnjaci se slažu da aktualne svježe malvazije pokazuju da lanjska berba ima izuzetne potencijale i za odležavanje. Ponovna pa možda čak i još izdašnija žetva medalja za istarske malvazije sasvim je izvjesna

Istarska malvazija je nedvojbeno najvažnija vinska sorta u Istri budući da pokriva više od polovice ukupne površine vinograda odnosno oko 1.600 hektara, a u Hrvatskoj je po istom mjerilu treća najzastupljenija sorta, nakon graševine i plavca malog. Nekad na glasu kao vino za težake, lošije kvalitete i komercijalno neprivlačnih osobina, kroz istarsku vinsku renesansu u zadnjih četvrt stoljeća malvazija se izdignula u rang visokokvalitetnog vina globalnog potencijala, što iz godine u godinu sve više potvrđuje sve brojnijim odličjima na uglednim svjetskim ocjenjivanjima.

Već desetljećima istarski vinari, nadahnuti odličnim rezultatima koje postižu s malvazijom nakon što su joj naučili posvećivati dostojnu pažnju kako u vinogradu tako i u podrumu, ovom temeljnom istarskom vinu pronalaze nove izražajne mogućnosti. Danas je istarska malvazija poznata kao vino koje se odlično snalazi u širokom stilističkom rasponu: kao svježa, kao odležana, kao dugo macerirana odnosno u orange stilu, kao pjenušac, kao desertno vino; a pohvala takvoj kreativnosti istarskih vinara stiže i kroz također sve češća priznanja koja osvajaju istarske malvazije drugih stilova, a ne samo svježe. Stoga možda pomalo začuđujuće djeluje podatak, proizašao iz procjene samih vinara, da na tržištu, a to znači prema ukusu širokog spektra kupaca, u ukupnom plasmanu svih stilova ove sorte svježa malvazija sudjeluje s 90-95 posto, možda čak i više.

Rekordan odaziv vinara

Začuđujućih statistika o malvaziji ima još. Svega se trećina te proizvodnje proda u Istri, a 15-ak posto ide u izvoz, i to najviše u zemlje bivše Jugoslavije te u Njemačku i Poljsku, dok se u ostale zemlje izvozi bitno manje. Najzanimljivija i postotno najzastupljenija tržišta za plasman istarske malvazije su područje Zagreba i Dalmacije, pa stoga već osmogodišnja tradicija prvog masovnog kušanja mladih istarskih malvazija iz aktualne berbe u Zagrebu nije samo prestižno predstavljanje najboljih istarskih vina u metropoli, već i vrlo konkretan poslovni interes istarskih vinara.

Događaj koji već osam godina pod nazivom "En primeur - kušanje mladih istarskih malvazija" zajedno organiziraju udruga Vinistra i Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u drugoj polovici kalendarske zime kada vinski profesionalci već sastavljaju operativne planove za predstojeću turističku sezonu kada se uobičajeno prodaje najviše vina, namijenjen je sommelierima, ugostiteljima, hotelijerima, distributerma i trgovcima vinom, ali i vinskim kritičarima, koji u takvoj prilici iz prve ruke spoznaju što im njihovi miljenici među istarskim vinarima, ili oni koji će tek postati, nude za predstojeću sezonu. Ovdje je doista riječ o premijeri, jer se predstavljaju istarske malvazije koje uglavnom još nisu na tržištu već još uvijek odležavaju u bačvama i tek će za koji tjedan ili mjesec biti napunjene u boce. Tradicionalno se ova degustacija održava u zagrebačkom hotelu Esplanade, a ove godine joj se odazvao rekordan broj istarskih vinara, njih čak 61, koji su svojim štandovima ispunili svaki raspoloživ kutak Kristalne dvorane ovog uglednog zagrebačkog hotela i poprišta mnogih enogastronomskih manifestacija kroz godinu.

Šetnja kroz terroire

Već nekoliko godina zagrebački En primeur mladih istarskih malvazija koncipiran je malo drukčije nego klasična degustacija, odnosno podijeljen je u tri segmenta: najprije je u radionici "Malvazija kroz različite terroire Istre" enolog Mario Staver predstavio osnovne značajke devet malvazija iz pet istarskih subregija iz berbe 2018. godine kroz vođenu degustaciju za manji broj ljudi, zatim su slijedila dva sata degustacije otvorene isključivo za vinske profesionalce, a kasno poslijepodne degustacija je bila otvorena i za javnost odnosno za sve zainteresirane vinoljupce.

Prijašnjih godina su presjek svojstava svježih istarskih malvazija davali i poznati hrvatski sommelieri, a Staver je kao znanstvenik u svoju interpretaciju unio i zanimljive podatke o utjecaju klimatoloških i pedoloških prilika na organoleptička svojstva pojedinih malvazija, svojevrsnom šetnjom kroz različite istarske terroire odnosno vinske mikroregije.

Generalno, na razini cijele Istre, Staver je ocijenio da su visoke ljetne temperature ubrzale dozrijevanje grožđa pa se malvazija brala rano, a u nekim područjima vrlo rano, već krajem kolovoza. "Zbog pada temperature u rujnu, došlo je do stagnacije porasta šećera, pa ni u kasnije branim malvazijama nije došlo do pretjeranih alkohola. U boji svježih malvazija dominira limun žuta, a ovisno o podneblju prisutne su i nijanse zelene boje. Aromatika je izražena, naglašenih sortnih karakteristika, dominantnih voćnih mirisa breskve, jabuke i tropskog voća koji se isprepliću sa cvjetnim mirisima akacije, bazge i bijelog cvijeća ili cvjetno-herbalnim aromama. Okusne arome su ugodno svježe, dosta mineralne i pune te prate mirisne karakteristike", tako je opisao mlade malvazije Mario Staver, profesor na studijima vinarstva i mediteranske poljoprivrede na porečkom Poljoprivrednom odjelu Veleučilišta iz Rijeke.

Stvarna aromatika juga

Iza ove generalne ocjene slijedili su precizniji opisi malvazija iz pet istarskih subregija: sjeverozapadne, zapadne, južne, središnje i istočne Istre, pri čemu je Staver povezivao njihove organoleptičke osobine s pedološkim i klimatskim uvjetima u kojima su nastajale. Tako je na malvazije iz središnje Istre, uzgojene pretežno na bijeloj zemlji, utjecao kišni maksimum u svibnju, sušni lipanj, obilnije padaline u nastavku ljeta i zahlađenje krajem ljeta, što je rezultiralo malvazijama limun žute boje sa zelenkastim nijansama te dominacijom voćnih aroma u okusu i mirisu.

Istočna Istra, za koju nema klimatoloških podataka jer tamo, upozorio je Staver, nema meteorološke postaje, dala je malvazije limun žute boje, dominantno cvjetnih mirisa i nešto manje svježine. Južna Istra imala je kišni maksimum u lipnju te sušu i vrućine u nastavku ljeta što je malvazijama dalo arome zrelog voća, ugodne gorčine i umjerene svježine. "U ovim se malvazijama stvarno osjeća aromatika juga", naglasio je Staver.

Sjeverozapad Istre je pak imao kišni maksimum u kolovozu a temperature su bile nešto niže nego u južnoj Istri. Rezultat su malvazije limun žute boje s mirisima zrelog voća i začinskog bilja, te harmoničnog voćnog kremastog okusa ugodne gorčine i mineralnosti. Istarski sjever je tim osobinama dodao i citrusne arome povrh voćnih i cvjetnih, ali u okusu ipak dominira voćnost. Naposljetku, istarski zapad bio je klimatski različit od svih drugih subregija, s dva kišna maksimuma u lipnju i kolovozu. Zato je u limun žutoj boji malvazija iz ovog dijela Istre zelenkasta nijansa prisutnija nego drugdje, voćna struktura je u okusu jače izražena ali joj se pridružuje i herbalna nota, uz ugodnu svježinu i gorčinu.

Izuzetni potencijali

Vina iz ove Staverove interpretacije bila su anonimna, odnosno nije isticano iz koje su vinarije, čak niti s koje su točno lokacije, no među mnoštvom on je izabrao one koje u ovom trenutku smatra najpripravljenijima, najdovršenijima, i čistih karakteristika koje vjerodostojno mogu reprezentirati područje iz kojeg dolaze. To je i razumljivo jer mnoge su od ponuđenih mladih malvazija još doista vrlo mlade i tek će razviti svoje prave potencijale, no riječ stručnjaka može dati dobar putokaz kakve malvazije birati u sastavljanju primjerice vinske karte nego restorana ili hotela, sukladne s hranom kakvu ti objekti nude. Još u vrijeme berbe mnogi su vinari isticali da će 2018. godina dati možda još i bolje rezultate nego hvaljena 2015. godina, a stručnjaci se slažu da aktualne svježe malvazije pokazuju da lanjska berba ima izuzetne potencijale i za odležavanje. Ponovna pa možda čak i još izdašnija žetva medalja za istarske malvazije sasvim je izvjesna, a iz ovog masovnog predstavljanja istarskih malvazija u Zagrebu naučili smo da je, bez obzira na medalje, najpopularnija istarska malvazija još uvijek ona mlada, jednogodišnja. (Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti

• Kabolina Malvazija Unica 2010. osvojila Norvešku
• Malvazija – the drink!
• IQ oznaku ponijele 23 svježe malvazije