DRUŠTVO PSIHOLOGA ISTRE

Psihoterapeutkinja Vanja Prvulović: STRAH NE TREBA IGNORIRATI, NEGIRATI NITI UMANJITI

| Autor: Jasna ORLIĆ
Vanja Prvulović (Milivoj MIJOŠEK)

Shvatite ovaj period kao period učenja i uvida, o sebi, prioritetima, vrijednostima, odnosima, karakterima. Iskoristite to za razvoj strpljenja, tolerancije, osobne i društvene odgovornosti, zahvalnosti, nježnosti, brige. Pogledamo li na trenutnu situaciju iz tog okvira gledanja, ona dobiva smisao

Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim društvima psihologa, 20. ožujka pokrenula mrežu za telefonsko savjetovanje na kojoj su angažirani stručni volonteri psiholozi i psihologinje. Oni su dostupni na telefonskim linijama kroz cijeli dan, kako bi pružili psihološku pomoć u vremenu koronavirusa. Za Istarsku županiju određen je telefon 091 984 91 84. Zbog žurnosti te ozbiljnosti situacije i organizacije ovakve vrste pomoći, linije, nažalost, nisu besplatne, već se naplaćuju po standardnim tarifama koje svaki pozivatelj ima ugovorene s teleoperaterima.

To je povod za razgovor s Vanjom Prvulović, psihologicom, (H)NLP trenericom, geštalt psihoterapeutkinjom i predsjednicom Društva psihologa Istre. Upravo ovo Društvo organizira telefon psihološke podrške za Istarsku županiju.

- Od kada ste aktivni na telefonu psihološke podrške? Koliko je psihologa uključeno? Kada su tijekom dana otvorene linije? Koliko ima upita dnevno iz Istre i iz Hrvatske?

- Telefoni za psihološku pomoć pokrenuti su od strane Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva, a podržani su lokalnim zajednicama, time i Društvom psihologa Istre. Aktivni su od 20. ožujka i pokrivaju cijelu Hrvatsku. U Istarskoj županiji na liniji trenutno volontira 16 kolegica psihologica, a poneke su i sa dodatnom edukacijom za psihoterapeuta. U ostalim županijama je različiti broj volontera, ovisno o potrebama građana i mogućnostima dostupnosti psihologa. Linija je otvorena 24 sata na dan s obzirom da psihičko, kao ni fizičko zdravlje, ne bira svoje vrijeme kada se naruši, odnosno kada nam je potrebna pomoć i podrška. Broj upita varira ovisno o aktualnim događanjima i naravno da se povećava u onim danima kada se objavi neka značajna informacija ili promjena. U prosjeku za Istarsku županiju imamo dva poziva dnevno, što je u odnosu na ostale županije značajno manja brojka. S time da treba imati na umu da se neka druga područja, kao što je Grad Zagreb, nose i s drugim problemima kao što je potres. Pozivi su većinom potreba za utjehom, podrškom, ohrabrenjem, emocionalnim rasterećenjem, konkretnim savjetom ili psihoedukacijom.

- Osjećaj straha zbog neizvjesne budućnosti sveopće je prisutan više nego ikada. Kada vam se ljudi požale na strah koji ih stalno obuzima što im preporučujete?

- Krizna situacija kao što je ova, u kojoj nam dosadašnji načini suočavanja više nisu dovoljni, strah i pojačani oprez su uobičajene reakcije. Strah je prirodna, urođena emocija i javlja se kako bi zaštitio naš organizam i pripremio nas na potencijalnu opasnost. Strah nas tjera da prilagodimo svoje ponašanje, oboružamo se resursima za potencijalnu borbu ili se odmaknemo od opasnosti i time pojačamo vjerojatnost preživljavanja. Ovo je važno naglasiti jer tek kada razumijemo svrhu naših emocija i priznamo ih kao takve, možemo se s njima nositi. Zato strah ne treba ignorirati, negirati ili umanjiti. Ipak, pretjerani strah može biti kontraproduktivan. Ljudska bića uvjetovana su tražiti prijetnje u okolini, kao i precijeniti vjerojatnost onoga što nam je manje poznato. Kada nam je neprijatelj nevidljiv i nepoznat, kao sada, dodatno smo skloni čitati katastrofične naslove i precjenjivati izjave. Vjerujemo kako time ostajemo informirani, što nam daje određeni osjećaj kontrole, ali si paradoksalno i štetimo.

Sada je važno kritički pristupiti informacijama, pratiti isključivo provjerene i stručne izvore te ograničiti količinu i način primanja informacija. Ljudima savjetujem da si točno odrede iz kojeg izvora, na koji način i u kojem periodu (po mogućnosti ujutro) će primati informacije i da se toga pridržavaju. Važno je biti kvalitetno informiran, ne preplavljen. Nadalje, može biti korisno fokusirati se na ono što je ostalo stabilno i na ono što je pod vašom kontrolom. Fokusiranje na ono čime možete upravljati pružit će osjećaj sigurnosti, a to su vaše misli, emocije i ponašanje koje u ovom trenu mora biti odgovorno. Također, jedan od malih, ali korisnih, savjeta je ograničiti vrijeme za brigu. Ukoliko se tijekom dana „ulovite“ da brinete van tog perioda, umirujućim unutarnjim glasom se podržite da sada za to nije vrijeme i da ćete brinuti kasnije. U periodu koji ste odredili za brigu, zapišite na papir ono što vas brine, podijelite to na ono što je pod vašom mogućnosti utjecaja i na ono što nije, te za ono na što možete utjecati odrediti jednu malu, ali konkretnu akciju koju ćete poduzeti po tom pitanju. Primjerice provjeriti informaciju, nazvati nekoga i slično.

- Kako se osobe mogu nositi s usamljenošću? Što im preporučujete?

- Kako će situacija utjecati na nas ovisi značajno i o tome kakve sustave podrške imamo. Iako je ovo vrijeme fizičke izolacije, svakako nam treba osjećaj socijalne uključenosti, povezanosti i pripadanja. Evolucijski smo preživjeli suradnjom i podrškom. Stoga, sada su ugroženi oni koji ne osjećaju podršku, a nije nužno da ju nemaju. Biti sam i usamljen nije isto. Odlično je što živimo u modernom svijetu koji nam omogućuje povezanost putem tehnologije. To svakako treba iskoristiti. Ovo je vrijeme koje nas poziva na izgradnju i obnovu odnosa. Možemo se okrenuti prema obitelji, prijateljima i poznanicima, čak i onima s kojima smo izgubili ili narušili kontakt jer vjerujem da možemo drugačije pristupiti istima. Tuga je trenutno normalna emocija. Tužni smo zbog promjena koje nas okružuju, jer se naša poznata uvjerenja i oslonci preispituju, jer su nam propale prilike, jer ne viđamo druge, nemamo osjećaj jednake zabave, slobode, moći ili anticipiramo buduću tugu.

Jako je važno da u ovim trenutcima ne posežemo za autodestruktivnim radnjama, kao što je konzumacija masne i slatke umirujuće hrane, alkohola, cigareta ili opijata. Iako isti mehanizmi mogu kratkoročno blokirati realnost, služe kao analgetici i čak mogu podići razinu pozitivnih hormona, dugoročno nam ne samo slabe imunitet i čine ranjivijima, te nas niti ne uče kako se konstruktivno nositi sa stresom i izazovima. Korisnije je podršku potražiti u drugim ljudima, ili u sebi samima. Možemo se osvrnuti na prethodna životna iskustva koja su nam bila izazovna i promotriti što nam je tada koristilo, što smo naučili, u što smo vjerovali i što smo činili. Možemo se podržati tjelesno, tjelovježbom, pravilnim i umjerenim disanjem te ispravljanjem i opuštanjem stava tijela. Kao što se možemo podržati s novim iskustvima, kreativnošću, meditacijom i sl. Nadalje, zahvalnost potiče sreću. Stoga se na kraju dana možemo osvrnuti na sve na čemu smo taj dan zahvalni.

- Mnogi teško prihvaćaju ograničavanje kretanja, odvojenosti od svoje obitelji? Kako da to prevladamo?

- Prirodno je da kada nam se negdje pojavi rigidnost i restrikcija, da težimo slobodi i fleksibilnosti. Kada nam se postave granice, da bi mi kretanje. Ljudi teže balansu, no zaboravljaju da ga možemo pronaći i unutar ovih okolnosti i mjera kojih se svi odgovorno trebamo pridržavati. Iako je ovo fizička odvojenost, pružena nam je velika mogućnost socijalnog približavanja. Potrebno je kratko vrijeme prilagodbe na nove uvijete i aktivnosti, no svatko za sebe može pronaći način kako produktivno organizirati svoje vrijeme unutar četiri zida. S obzirom da su ljudi bića navike i po prirodi volimo poznato i rutinizirano, to si u svakodnevicu trebamo unijeti. Važno je zadržati kvalitetan ritam odlaska na spavanje i buđenje. Dnevne aktivnosti isplanirajte i pridržavajte ih se. Ako radite kod kuće odvojite vrijeme za posao, vrijeme za tjelovježbu, razgovore s bližnjima, hobi, opuštanje, kuhanje...

Shvatite ovaj period kao period učenja i uvida, o sebi, prioritetima, vrijednostima, odnosima, karakterima. Iskoristite to za razvoj strpljenja, tolerancije, osobne i društvene odgovornosti, zahvalnosti, nježnosti, brige. Pogledamo li na trenutnu situaciju iz tog okvira gledanja, ona dobiva smisao.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of