Tijelo je čudesno i uvijek se vraća u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje ako mu damo uvjete, ako smanjimo negativne utjecaje i povećamo one pozitivne. Osim hrane jako utječu i druge životne navike, stres odnosno kako se s njime nosimo, boravimo li dovoljno na svježem zraku i dnevnom svjetlu, bavimo li se tjelesnom aktivnošću, njegujemo li dobre odnose s bliskim ljudima

Od 2010. nutricionistica Anita Šupe piše blog "Istine i laži o hrani", istoimenu knjigu objavila je 2012., a "Prvu hrvatsku LCHF kuharicu" napisanu u suradnji s Arianom Miljević Bugenvilija 2013. godine. Grupa "Anita Šupe – Paleo/LCHF" na Facebooku broji više od 25 tisuća članova. Sada se više ne može reći da se radi samo o trendu, nego o načinu prehrane koji primjenjuje sve veći broj ljudi iz raznih razloga.

- Zagovaram povratak na prirodnu izvornu prehranu kakva je nekada bila, prije razvoja prehrambene industrije, kada bolesti moderne civilizacije nisu niti postojale ili su bile vrlo rijetke. Pritom govorim o nekim modelima koji su slični, ali ipak postoje razlike, kao što su LCHF, Paleo, tradicionalna prehrana te isprekidani post, kao metodama za unapređivanje zdravlja. Važno je educirati se kako bismo prilagodili prehranu svojim individualnim potrebama i odabrali ono što je optimalno za nas. LCHF je najpopularnija metoda, ali nije jedina i ne treba svakome strogi režim.

Metaboličko zdravlje

- Koji su glavni razlozi prelaska na LCHF i koji su najčešći problemi tijekom prilagodbe?

- LCHF se prvenstveno preporučuje ljudima koji imaju metabolički sindrom, inzulinsku rezistenciju, dijabetes i prekomjernu tjelesnu težinu. To su ljudi koji ne mogu normalno metabolizirati ugljikohidrate, radi čega imaju sve te tegobe, pa se smanjivanjem unosa ugljikohidrata one reguliraju na prirodan način. Ljudi najčešće prelaze na LCHF jer žele smršaviti, jer se uz LCHF na prirodan način regulira apetit i smanjuju žudnje što omogućuje provođenje "dijete" na duže staze. No, još je važniji učinak LCHF prehrane na metaboličko zdravlje – snižavaju se trigliceridi, stabilizira se šećer u krvi i smanjuje izlučivanje inzulina, što je posebno važno za dijabetičare i osobe koje imaju inzulinsku rezistenciju. No, i potpuno zdravi ljudi mogu, ako to žele, preći na LCHF prehranu kao način života, jer ona sadrži nutritivno najbogatije namirnice, a odbacuje nutritivno siromašne, prazne kalorije i mnoge potencijalne alergene.

Na LCHF-u se nakon prelaznog razdoblja adaptacije, koji može trajati do tjedan dana, odlično osjećamo, imamo puno više fizičke energije, ali i mentalne bistrine. Kilogrami se lako gube, ali i mnoge druge tegobe kao što su napuhanost i težina u trbuhu, poboljšava se probava, kvaliteta sna je bolja, jača nam imunitet – otporniji smo na prehladu, gripu i druge viroze i smanjuju se upalna stanja u organizmu.

- Što s doručkom? Čini se da je mnogima to problem...

- Za doručak možemo jesti slično kako smo navikli. Ako je to neko pecivo – onda ćemo napraviti sebi LCHF pecivo. "Brašna" koja koristimo na LCHF-u su mljeveni orašasti plodovi i sjemenke, pa primjerice možete napraviti lepinjice od jaja i malo mljevenih badema i lanenih sjemenki, vrlo jednostavno i ukusno. Osobno, kao i mnogi drugi ljudi, ne jedem klasičan doručak već popijem bijelu kavu ili cappuccino s "egg milkom", odnosno izmiksam žumanjak s maslacem i malo vrele vode i dobijem fino kremasto pjenasto mlijeko koje pomiješam s crnom kavom. Ovaj hranjivi napitak me drži do ručka.

Šećer kao neprijatelj

- Čest upit je i kako pohati, no vi imate rješenje i za to...

- Pohane šnicle se, primjerice, mogu pripremati po receptu Jasne Karavanić. Pripremite smjesu za pohanje: u jedan tanjur stavite sezamovo brašno, u drugom istucite jaja, a u trećem tanjuru pomiješajte sezamovo brašno, parmezan i delikates kvasac, deaktivirani sušeni kvasac u obliku pahuljica. Na jednu žlicu sezamovog brašna ide jedna žlica parmezana i jedna žličica delikates kvasca. Meso, puretinu, piletinu ili teletinu, posolite, uvaljajte u sezamovo brašno, zatim u jaje, potom u mješavinu, pa pržite na vrućoj masti, na primjer svinjskoj. Okus je izvanredan, a korica hrskava i fino se drži.

- Ističete da su slastice za posebne prilike, a ne za svaki dan. Kako prevladati žudnju za slatkim i kako izdržati za vrijeme blagdana, obiteljskih okupljanja, proslava na kojima se serviraju jela koja nisu LCHF?

- Ono što je najljepše na LCHF prehrani je upravo prirodna regulacija apetita i nestanak žudnji za slatkim. Kad se očistimo od šećera koji nam uništava zdravlje kroz mnoge mehanizme, jednostavno više ne žudimo za njim. No, za posebne svečane prilike, naravno, možemo napraviti fine LCHF kolače, torte i druge slastice, od sastojaka kao što su jaja, maslac, orašasti plodovi, pravi kakao prah, punomasno fino mliječno vrhnje itd. Ako idemo negdje u goste, možemo napraviti LCHF kolač i ponijeti sa sobom, nitko neće primijetiti razliku, zapravo LCHF kolači su još finiji od onih klasičnih jer ne sadrže margarin, pšenično brašno ni šećer.

- Svakom će se kad-tad dogoditi da će prekršiti neko od pravila zdrave prehrane. Koliko takav "prekršaj" utječe na dotad postignute rezultate?

- Točno, svakom će se dogoditi prekršaj i to nema veze ako je jednokratno i ako nastavimo dalje po "reguli". Najgore što sebi možemo napraviti je očajavati i osjećati grižnju savjesti jer nas to onda vodi u frustraciju i druge negativne emocije koje onda opet potiskujemo slatkišima ili drugom lošom hranom i tako upadamo u začarani krug. Budimo blagi prema sebi i budimo realni. Ako je 80-90 posto prehrane po planu, pa to je odlično, nismo roboti!

Vegetarijanci na LCHF-u

- U jednom razgovoru o LCHF-u netko je naveo primjer gospođe koja je neumjereno jela jaja jer su dopuštena namirnica, njoj ukusna. Umjesto očekivanog poboljšanja imala je problema sa žuči. Ovdje se radi o pretjerivanju, no može li LCHF kod nekih osoba izazvati tegobe?

- Žuč se proizvodi u jetri i sakuplja u žučnoj kesici – jednoj vrsti rezervoara, odakle se po potrebi izlučuje u tanko crijevo gdje služi za probavu masti. Ako je osobi odstranjena žučna kesica ona i dalje ima žuč, samo što se žuč sada iz jetre direktno izlučuje u crijevo i zato jedno vrijeme treba biti pažljiv s prehranom, ne pretjerivati s masnoćama i pratiti svoj organizam. Naravno da ni s čim ne treba pretjerivati, LCHF nam između ostaloga služi i da bismo postigli normalan odnos prema hrani, da bismo naučili jesti kad smo gladni, prestati jesti kad više nismo gladni, te da bismo izbacili onu ružnu naviku grickanja između obroka.

- Riješimo još jedan mit - kolesterol začepljuje žile. Kako pojasniti to da velika količina masti u obrocima nema štetnog utjecaja na lipide u krvi?

- Idemo prvo razlučiti što to znači "puno masti" da ne misle ljudi da trpamo svinjsku mast žlicom na tanjur bez ikakvog smisla. LCHF znači najviše kalorija iz masti i najmanje kalorija iz ugljikohidrata, ali to ne znači veliku količinu masti. Količinski najviše jedemo povrće – umjesto tjestenine, riže, krumpira, njoka i kruha sada jedemo povrće. Mesa i ribe jedemo koliko se i inače jede, normalne porcije, a sve se priprema na prirodnim zdravim mastima. U takvom obroku je količinski najviše povrća koje ima malo kalorija i malo ugljikohidrata, a količinski najmanje masti koja je koncentrirana i ima najviše kalorija.

U vezi masti i kolesterola: odavno je već poznato da se masnoće stvaraju od prekomjernog unosa šećera i brzog škroba, koje tijelo nema gdje pohraniti već ih pretvara u masti – od toga visoki trigliceridi u krvi, masna jetra i slično. Na LCHF-u se snižavaju trigliceridi u krvi, podiže se HDL (zaštitni kolesterol), a LDL kolesterol prelazi iz gustih opasnih čestica u prozračne neopasne čestice.

- Kritičari osporavaju prehranu po principu "manje ugljikohidrata, više masnoće" jer smatraju da sadrži previše proteina što nije dobro za zdravlje, posebno za bubrege. No, LCHF ne znači povećanu konzumaciju proteina, niti povećanu konzumaciju mesa.

- Kritičari su najčešće ljudi koji ne samo da nisu isprobali LCHF, nego se nisu dovoljno ni informirali o tome, ali ipak su požurili kritizirati nešto o čemu očito ne znaju ni najosnovnije stvari, a to je da LCHF nema ni puno proteina, ni puno mesa. Mesa se jede normalno i umjereno, možda čak i manje nego na standardnoj prehrani gdje se troši puno mesnih prerađevina što na LCHF nije slučaj. Jede se puno više povrća, s naglaskom na zeleno lisnato povrće i više prirodnih zdravih masti. Smanjuje se unos škrobastih namirnica te se izbacuju šećer, slatka pića, pekarski proizvodi, margarin i većina industrijskih prerađevina. Ovo sve može samo pozitivno djelovati na zdravlje.

Korak u nepoznato

- Kako se u tome mogu snaći vegetarijanci, mogu li i oni imati povoljne rezultate?

- Mnogi su vegetarijanci na LCHF prehrani, jer taj koncept nema direktne veze s mesom. Većina nas jede meso, jer znamo da nije štetno kako su nas to pogrešno uvjeravali nekoliko desetljeća, pogotovo prirodno meso pašnih životinja. Oni koji žele ostati vegetarijanci jedu kao i ostali najviše povrća, prirodne zdrave masti kao što je maslinovo ulje i maslac, orašaste plodove, sjemenke uljarice te punomasne mliječne proizvode i jaja.

Korak u nepoznato

- Zanimljiva je vaša tvrdnja da nema bolesti koja se ne može izliječiti promjenom prehrane, dakako prehranu treba prilagoditi svojim tjelesnim predispozicijama i zdravstvenom stanju. Jesmo li zaista tako moćni, odnosno je li toliko teško promijeniti navike da ljudi radije piju tablete i ostaju bolesni?

- Tijelo je čudesno i uvijek se vraća u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje ako mu damo uvjete, ako smanjimo negativne utjecaje i povećamo one pozitivne. Osim hrane jako utječu i druge životne navike, stres odnosno kako se s njime nosimo, dopuštamo li da nas stres "satare", boravimo li dovoljno na svježem zraku i dnevnom svjetlu, bavimo li se tjelesnom aktivnošću, njegujemo li podržavajuće odnose s bliskim ljudima itd. Postoje naravno i faktori na koje ne možemo utjecati, ali na ovo navedeno možemo, ako tako odlučimo. No, mnogima je problem mijenjati životne navike jer treba izaći iz zone komfora, stupiti u nepoznato. Lakše je uzeti lijekove nego mijenjati prehranu jer za to se treba više angažirati, educirati, planirati, drukčije organizirati. Lakše je ponavljati iste, loše stvari zato što je to poznato i što nam daje lažan osjećaj sigurnosti.

- Mnogi smatraju da je bezglutenska prehrana glupost, odnosno trend, da su naše none jele žitarice i kruh i živjele zdravo i dugo.

- Klasičnu bezglutensku prehranu ne preporučujem nikome jer izbacuje samo gluten, ali uopće ne vodi računa o kvaliteti i nutritivnom sadržaju namirnica. Bazira se na industrijskim "zamjenskim" bezglutenskim proizvodima i tijestu, od kupovnih bezglutenskih kruhova, peciva, kolača, keksa, tjestenine, mikseva brašna itd. Ovo su bezvrijedni nutritivno siromašni proizvodi, prepuni šećera i rafiniranih ugljikohidrata, margarina i loših ulja, glukozno-fruktoznog sirupa, kukuruznog i pšeničnog škroba i štetnih aditiva. Osim toga još su i bezobrazno skupi.

- Za one koji nisu spremni na potpuno nov način prehrane, što je dobar početak, koje su prve promjene koje bi trebali napraviti?

- Oni koji izbace šećer, pšenično brašno, margarin, rafinirana ulja i industrijske prerađevine koje sadrže ovo sve, već su napravili ogromnu stvar za unapređenje svog zdravlja.

Ulaganje u hranu

- Je li i koliko moguće u 21. stoljeću izbjeći procesuirane namirnice, o stresu i zagađenju da ni ne počinjemo?

- Je ako se dovoljno angažiramo. Kad osvijestimo koliko je hrana važna, koliko hranom direktno stvaramo zdravlje ili bolest onda to uopće nije problem i nije teško. U današnje doba internet komunikacije, nije teško pronaći OPG-ove, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koji dostavljaju hranu po narudžbi. Sve su popularniji GSR-ovi, grupe solidarne razmjene, gdje se pojedinci ili obitelji udružuju i zajedno pronalaze proizvođače prave zdrave hrane, te postavljaju uvjete za organskim uzgojem. Mi biramo gdje ćemo dati svoj novac.

- Nutricionist Goran Smirčić se pita kako objasniti potrebu da se odbace sve žitarice kad je poznato da tijelo i enzimski i biokemijski ima afinitet za ugljikohidrate, zašto odbaciti sve? Zašto izbaciti visokovrijedne proteinske pseudožitarice amarant i quinoju, kad su one među zdravijim namirnicama, imaju nizak glikemijski indeks i dio su tradicionalne južnoameričke kuhinje?

- Mnogo toga što je poznato i općeprihvaćeno, pokazalo se pogrešno. Moramo stalno propitkivati važeće smjernice, jer se one ne temelje na aktualnoj znanosti nego na komercijalnim interesima velikih industrija. O žitaricama danas znamo da nisu tako zdrave kako su nas zadnjih desetljeća uvjeravali. Pune su teško probavljivih komponenti koje iritiraju imunološki sustav i crijeva kod osjetljivih ljudi koji imaju autoimune bolesti, kronične upalne bolesti i probavne tegobe. Potpuno zdravi ljudi mogu konzumirati žitarice ako ih nauče pravilno pripremati namakanjem, klijanjem, fermentacijom, onako kako se to tisućama godina radilo prije prehrambene industrije, jer se ovim procesima neutraliziraju teško probavljive i irititrajuće komponente u žitaricama.

Što se tiče LCHF prehrane, da bi imala učinak koji ima, jednostavno mora biti "low carb", malo ugljikohidrata, i zato se ne mogu jesti žitarice i druge namirnice bogate škrobom. No, kako sam već navela, mnogi su na tradicionalnoj prehrani koja sadrži pravilno pripremljene žitarice (osim pšenice), gdje se kruh radi kiselim kvasanjem na starinski način itd. Ne treba svima strogi LCHF.