BEOGRADSKI ROCK NOVINAR

DUŠAN VESIĆ Knjiga "Zamisli život... Novi val – prva generacija" predstavljena u Klubu Kotač

| Autor: Mladen RADIĆ
Razgovor s Vesićem vodili su Igor Šaponja i Marko Grbac Knapić

Razgovor s Vesićem vodili su Igor Šaponja i Marko Grbac Knapić


Kada su došli Pankrti bilo je jasno da više nema zezanja – moraš biti dobar, a da bi bio dobar, moraš biti svoj, nema više imitiranja Bijelog dugmeta, kazao je Vesić prema kojem je za novi val bila najvažnija pojava Pankrta "bez kojih ne bi bilo ništa"

Poznati beogradski rock novinar Dušan Vesić u klubu Kotač u Rojcu preksinoć je predstavio knjigu "Zamisli život... Novi val – prva generacija" koju je u hrvatskom prijevodu objavila Naklada Ljevak, a izvorni naziv joj je "Bunt dece socijalizma". Vesiću, koji je autor šest knjiga, ovo je prvo djelo koje je napisao na zahtjev izdavača i to na temu novog vala u razdoblju od jeseni 1977. do proljeća 1982.

Najbolja je priča Parafa

Odgovarajući na pitanja Marka Grpca Knapića i Igora Šaponje koji su vodili promociju, rekao je da mu je na knjizi najteže bilo raditi s Darkom Rundekom i Srđanom Sacherom koji su tada bili u grupi Haustor jer je sada "jednom to dosadno, a drugi se toga ne želi sjećati".

- Cijeli život radim istu grešku – imam bolje mišljenje o ljudima nego što oni imaju sami o sebi, objasnio je Vesić. S druge strane najbolje je surađivao s Pavicom i Zdravetom iz Parafa i misli da je njihova priča u knjizi najbolja.

Objasnio je i da je za novi val najvažnija pojava Pankrta, bez kojih ne bi bilo ništa, a oni su napravili veliki utjecaj u Zagrebu.

- Na njihov koncert došli su svi glavni akteri zagrebačke scene koji su vidjeli Pankrte i ostali - "paf!", ispričao je Vesić koji je napomenuo da je njihov koncert važan i za beogradsku scenu. Kao predgrupa je nastupilo Limunovo drvo koje je publika popljuvala te su raspali i nastao je Šarlo akrobata.

Do travnja 1980. u Beogradu su održana ukupno četiri punk koncerta, a prvi veliki koncert bio je onaj Parafa. Scena u Ljubljani i Zagrebu postoji od 1977., a u Beogradu od 1980. i sve se dogodilo u tri mjeseca početkom godina kada su osnovani Električni orgazam, Šarlo akrobata i Idoli, a i Vesić je objavio svoj prvi članak. U rujnu je objavljena i kompilacija "Paket aranžman".

Također, u Beogradu je logistika dolazila od omladinskih ili studentskih organizacija, tako da se moglo svirati tamo gdje su oni nešto držali. Spomenuo je Vesić i tada važnu nagradu Sedam sekretara SKOJ-a. Kod dodjeljivanja te nagrade prvi put vidio se ideološki procjep u režimu jer "odjednom omladina misli drugačije nego ovi gore". Tu su nagradu jednom dobili Pankrti iako je ta nagrada tada trebala ići Prljavom kazalištu, ali nije jer su za basista našli da je negdje jednom pijan pjevao "Vilu Velebita".

Kao novinaru najdraži su mu bili intervjui s Johnnyjem Štulićem iz Azre.

- S njim je bilo lako. Uključiš kazetofon, pustiš ga i vratiš se nakon pola sata, a on i dalje drži monolog u kojem imaš sve, prisjetio se Vesić.

Sjetio se i kako su gurali Idole i htjeli su da ih glavni mediji primijete što nije bilo lako jer su bili novi i nisu imali dovoljno snimaka.

Govoreći o odnosu Zagreba i Beograda kazao je da je njima u Beogradu Zagreb postao zanimljiv upravo s pojavom novog vala, a kao jedan od najperspektivnijih bendova toga razdoblja ističe grupu Film koja je "grunula" s mini LP-jem.

- Bili su stvarno odlični, prisjetio se Vesić.

Posljednja varijanta cenzure

Govorio je o i onom što se nazivalo porez na šund, a radilo se o etiketi koju je posebna komisija dodjeljivala albumima koji po njihovom viđenju nisu bili na umjetničkom nivou, i koji stoga nisu bili oslobođeni poreza na promet, a Vesić to opisuje kao "posljednju varijantu cenzure".

- Kada vidiš tu naljepnicu, znaš da je nešto dobro. Svaki porez na šund bio je samo reklama. Tako je socijalizam gubio jedno po jedno uporište i pokazivao svoje licemjerje, koje je bilo najstrašnije, a novi val je ogolio to licemjerje gotovo u potpunosti, sve se vidjelo, kazao je Vesić da bi kasnije u razgovoru istaknuo da su svi novovalni bendovi objavili ploče za državne izdavače.

- To je bio brak u kojem je bilo trzavica, ali već sredinom osamdesetih sve je išlo samo po sebi, kazao je Vesić koji je bio iskren i na pitanje Igora Šaponje gdje je bila Pula na karti Novog vala, jednostavno odgovorio: "Nigdje".

- Niste imali snimaka, a ako ste ih i imali, nije vam se dalo dignuti dupe i otići u Zagreb i s njima nešto napraviti. Glavni problem je što u Puli nije postojala nikakva diskografska kuća, a kad nemaš hita koji možemo svi čuti, nemaš ništa, bio je preksinoć direktan Vesić i nije stao na tome.

- Stalno slušam po Puli "pljuvačine" na Atomsko sklonište, a da nije njih, Pule ne bi bilo na mapi. Poslije njih su to (stavili Pulu na mapu rocka) učinili KUD Idijoti.

Surađivao je Vesić i s Goranom Bregovićem i Bijelim dugmetom o kojem je napisao tri knjige, a ponosno priznaje da je bio dio "šire zajednice" benda koji je svojevremeno obnovio svoju energiju upravo kroz novi val, a referirao se Vesić na ploču "Doživjeti stotu" koji je bio i najprodavaniji album novog vala.

Štulić je uspio s narodnjakom

U drugom dijelu Grbac i Šaponja puštali su refrene poznatih novovalnih pjesama koje je Vesić komentirao. Za "Balkane moj" Azre rekao je da je novi val po definiciji protiv narodnjaka a Štulić je uspio s narodnjakom.

- Znači da smo seljačka zemlja, pomalo cinično je komentirao Vesić kojem je to bio povod da malo produbi svoja razmišljanja.

- Kada su došli Pankrti bilo je jasno da više nema zezanja – moraš biti dobar, a da bi bio dobar, moraš biti svoj, nema više imitiranja Bijelog dugmeta, kazao je Vesić.

Pjesmu "Niko kao ja" Šarla akrobate vidi kao definiciju novog vala, a za "Zlatni papagaj" Električnog orgazma kaže da je naslov inspiriran "prvim fensi kafićem u Beogradu" gdje se okupljala šminkerska omladina.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini