Ilustracija (Unsplash)
Kad biste sljedećih 50 godina svakog tjedna uplatili po jednu kombinaciju Lota 7, odigrali biste približno 2600 kombinacija. Vjerojatnost da u tom razdoblju barem jednom osvojite glavnu sedmicu iznosila bi svega 0,0387 posto. Drugim riječima, čak i nakon pola stoljeća redovitog igranja, šansa da nikada ne osvojite jackpot bila bi veća od 99,96 posto.
Ipak, nije isto osvojiti milijune i pogoditi nekoliko brojeva koji donose manju novčanu nagradu. Izračunali smo stvarne matematičke vjerojatnosti za tri najpoznatije brojčane lutrijske igre dostupne u Hrvatskoj: Loto 7, Loto 6 i Eurojackpot.
Računica se odnosi na jednu uplaćenu kombinaciju u jednom izvlačenju, bez dodatne igre Joker i posebnih promotivnih dobitaka.
U Lotu 7 potrebno je odabrati sedam brojeva između 1 i 35. Budući da redoslijed odabranih brojeva nije važan, postoji točno 6.724.520 različitih kombinacija.
Samo jedna od njih odgovara svih sedam izvučenih brojeva. To znači da vjerojatnost osvajanja glavnog dobitka iznosi 1 prema 6.724.520, odnosno približno 0,00001487 posto.
No izgledi za bilo kakvu nagradu znatno su povoljniji. Prema redovnim dobitnim kategorijama, vjerojatnost da jedna kombinacija ostvari neki dobitak iznosi približno 7,75 posto, odnosno jedan prema 12,9.
Ilustracija (Unsplash)
Zanimljivo je da Loto 7 nagrađuje čak i kombinaciju u kojoj igrač nije pogodio nijedan od sedam glavnih brojeva, ali je pogodio dopunski broj. Vjerojatnost takvog rezultata iznosi oko 4,40 posto, odnosno jedan prema 22,7.
Upravo ta kategorija čini velik dio ukupne vjerojatnosti osvajanja nagrade. Pritom je važno razlikovati dobitak od zarade jer osvajanje manjeg iznosa ne znači nužno da je igrač nadoknadio sve što je potrošio na lutriju.
Na prvi pogled moglo bi se očekivati da je lakše pogoditi šest nego sedam brojeva. Međutim, u Lotu 6 bira se šest brojeva iz znatno većeg skupa od 45.
Ukupno postoji 8.145.060 mogućih kombinacija, pa je vjerojatnost osvajanja šestice 1 prema 8.145.060, odnosno približno 0,00001228 posto.
Ilustracija (Unsplash)
Za razliku od Lota 7, ovdje dobitak počinje već s tri pogođena glavna broja.
Kada se zbroje sve redovne dobitne kategorije, vjerojatnost da jedna kombinacija donese bilo kakvu nagradu iznosi približno 2,38 posto, odnosno jedan prema 42.
To, naravno, ne znači da će svaki 42. listić biti dobitan. Riječ je o matematičkom prosjeku, a pojedini igrač može imati nekoliko dobitnih listića zaredom ili dugo ostati bez ijednog.
Eurojackpot, međunarodna lutrijska igra dostupna i hrvatskim igračima, nudi mogućnost osvajanja najvećih glavnih dobitaka među ove tri igre, ali uz uvjerljivo najmanju vjerojatnost pogotka.
Potrebno je odabrati pet brojeva između 1 i 50 te još dva dodatna eurobroja između 1 i 12.
Takav sustav proizvodi ukupno 139.838.160 mogućih kombinacija. Vjerojatnost da pogodite svih pet glavnih i oba eurobroja iznosi jedan prema 139.838.160, odnosno približno 0,000000715 posto.
To znači da je jackpot Eurojackpota gotovo 21 put teže osvojiti nego glavnu sedmicu na Lotu 7.
Ipak, Eurojackpot ima 12 dobitnih kategorija. Za osvajanje najmanjih nagrada nije potrebno pogoditi sve glavne brojeve, pa je ukupna vjerojatnost bilo kakvog dobitka približno 3,14 posto, odnosno jedan prema 31,8.
Dakle, osvojiti manju nagradu na Eurojackpotu mnogo je izglednije nego postati milijunaš, ali velika većina pojedinačnih kombinacija ipak ne donosi nikakav dobitak.
Mnogi igrači imaju svoje stalne kombinacije. Neki koriste datume rođenja, drugi prate statistiku prethodnih izvlačenja, a treći biraju brojeve koji se dugo nisu pojavili.
Matematički gledano, nijedan od tih pristupa ne povećava vjerojatnost pogotka.
Kombinacija 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 u Lotu 7 ima potpuno jednaku šansu za osvajanje glavnog dobitka kao bilo kojih drugih sedam različitih brojeva.
Isto vrijedi za brojeve koji nisu izvučeni mjesecima. Ako su izvlačenja poštena i neovisna, njihova prethodna učestalost ne utječe na budući rezultat. Lutrijski bubanj ne pamti prošla izvlačenja.
Ilustracija (Unsplash)
Postoji, doduše, jedan detalj koji može utjecati na konačni iznos osvojenog novca. Ako više igrača odabere istu dobitnu kombinaciju, glavni se dobitak dijeli među njima. Zato odabir manje popularnih kombinacija može smanjiti vjerojatnost dijeljenja jackpota, ali ne povećava šansu da kombinacija bude izvučena.
Vratimo se primjeru s početka. Ako biste jednu kombinaciju Lota 7 igrali svakog tjedna tijekom 50 godina, vjerojatnost da barem jednom osvojite sedmicu bila bi približno jedan prema 2587.
Čak i kad biste svih tih godina igrali dvaput tjedno, odnosno odigrali oko 5200 kombinacija u zasebnim izvlačenjima, vjerojatnost osvajanja barem jednog jackpota iznosila bi samo oko 0,0773 posto.
Drugim riječima, ostalo bi više od 99,92 posto izgleda da ni nakon pet desetljeća igranja ne osvojite glavnu nagradu.
Kupnjom više različitih kombinacija moguće je povećati vjerojatnost dobitka, ali istodobno raste i trošak igranja. Nijedan sustav odabira brojeva ne može promijeniti osnovne matematičke izglede pojedinačne kombinacije.
Loto tako ostaje igra u kojoj je svaki pojedinačni dobitak moguć, ali su izgledi za onaj koji bi nekome promijenio život iznimno mali.