Ljudi danas žive dulje nego ikad prije, a očekivani životni vijek na globalnoj razini dosegnuo je prosječno 73,5 godina.
lifestyle
recepti
automoto
film
gastro
glazba
dom
moda i stil
showbizz
svijet zivotinja
tehnologija
zanimljivosti
zdravlje i fitness
znanost
putovanja
more i nautika
put do 100
Žive dulje i zdravije od ostatka Europe: Znanstvenici otkrili tajnu sardinijskih stogodišnjaka
(Ilustracija: Pexels)
No dulji život ne znači nužno i zdraviji život. Znanstvenici zato nastoje otkriti tajnu ne samo dugovječnosti, nego i zdravog života uz dobru kvalitetu života.
U tu svrhu istraživači sa Sveučilišta u Cagliariju proučavali su starije stanovnike sardinijske plave zone, područja na mediteranskom otoku u kojem ljudi žive dulje nego u drugim dijelovima Italije, ali i dulje nego u ostatku Europe, prenosi N1.
Plave zone geografski su izolirana područja – poput središnje i istočne Sardinije (Italija), Okinawe (Japan), Ikarije (Grčka) i Nicoye (Kostarika) – koja se odlikuju iznimnom dugovječnošću i visokom razinom dobrobiti svojih stanovnika.
Da bi neko područje bilo proglašeno "plavom zonom", mora imati jasno definirane granice, iznimno visok udio ljudi koji su tijekom posljednjih 150 godina doživjeli najmanje 90 godina te vjerodostojne evidencije kojima se mogu potvrditi datumi rođenja i smrti, prenosi Euronews.
Ranija istraživanja pokazala su da ljudi u tim područjima žive dulje zahvaljujući kombinaciji genetskih, okolišnih, prehrambenih, društveno-kulturnih i psiholoških čimbenika.
Koja je tajna sardinijskih "superstaraca"?
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu International Journal of Applied Positive Psychology, usporedilo je starije osobe koje žive u sardinijskoj plavoj zoni s njihovim vršnjacima iz obližnjeg ruralnog područja. Sudionici su odgovarali na pitanja o načinu života, demografskim obilježjima, procijenjenoj kvaliteti života te su riješili test kognitivnih sposobnosti.
U sardinijskoj plavoj zoni starije osobe redovito sudjeluju u društvenim i mentalno poticajnim aktivnostima, zadržavaju važnu društvenu ulogu i osjećaj svrhe, što autori istraživanja opisuju kao "ključne elemente uspješnog starenja".
Istraživači su utvrdili da stanovnici plave zone pokazuju veću razinu znatiželje i otvorenosti prema novim idejama, kao i izraženiju sposobnost razumijevanja i dijeljenja vlastitih emocija.
Na kraju, podaci upućuju na to da su prilagodljive osobine ličnosti i aktivan način života ključni za očuvanje mentalnog i tjelesnog zdravlja u kasnijoj životnoj dobi, naveli su autori.
Stanovnici plave zone vode jednostavan, ali vrlo aktivan život. Znatno više vremena provode u slobodnim aktivnostima koje potiču mentalnu i tjelesnu aktivnost – u prosjeku 11,3 sata tjedno, u usporedbi sa 6,8 sati kod stanovnika područja izvan plave zone.
Istraživači su također primijetili da se, umjesto da pokušavaju raditi sve, stariji stanovnici usredotočuju na aktivnosti koje još uvijek mogu uspješno obavljati i koje im pružaju zadovoljstvo, poput vrtlarenja, šetnje ili druženja u društvenim centrima.
Stariji stanovnici plave zone često održavaju snažne društvene veze unutar svojih zajednica te iskazuju veće zadovoljstvo odnosima s članovima obitelji i prijateljima. Također imaju učinkovitije strategije suočavanja sa svakodnevnim problemima i razvijenije emocionalne vještine.
Društvena uključenost i uspješno upravljanje stresom ključni su čimbenici zdravog starenja u tim jedinstvenim zajednicama, zaključili su autori.
Gdje se nalazi sardinijska plava zona?
Prema novijim istraživanjima, sardinijska plava zona obuhvaća šest sela u središnjem istočnom dijelu otoka, u regiji Ogliastra.
U tom je području udio stogodišnjaka među osobama rođenima između 1880. i 1900. godine bio približno pet puta veći nego u ostatku Europe te tri puta veći nego u ostatku Sardinije. Taj se udio dodatno povećao otkako je prije gotovo 20 godina uveden pojam "plava zona".
Dok na globalnoj razini stotu godinu života doživi više žena nego muškaraca, u ovom dijelu Sardinije njihov je udio gotovo jednak.
Kako bi potvrdili stvarnu dob stanovnika, istraživači su u sardinijskoj plavoj zoni provjerili godine svih osoba starijih od 90 godina uspoređujući podatke iz matičnih i crkvenih arhiva te rekonstruirajući obiteljska rodoslovlja kako bi isključili moguće pogreške ili zamjene identiteta.
Društvena uključenost i uspješno upravljanje stresom ključni su čimbenici zdravog starenja u tim jedinstvenim zajednicama, zaključili su autori.
