Ako ste u četrdesetima ili ranim pedesetima, mirovina više nije daleka teorija. Prema službenim podacima, većina građana u Hrvatskoj u mirovini prima znatno manje nego dok je radila, zbog čega je upravo razdoblje 10 do 15 godina prije umirovljenja ključno za pripremu.

Koliku mirovinu možete realno očekivati

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna neto mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 690 eura, dok je prosječna neto plaća iznad 1.200 eura. To znači da mirovina u prosjeku iznosi oko 55–60 posto plaće, a kod mnogih i znatno manje.

Važno je znati i sljedeće:

Umirovljenici s punim stažem (40+ godina) u prosjeku imaju višu mirovinu, oko 1.000 eura, ali takvih je relativno malo.

Više od 200 tisuća građana prima mirovinu ispod 400 eura, što jasno pokazuje koliko sustav može biti nepovoljan bez dodatne pripreme.

Drugim riječima: oslanjanje isključivo na državnu mirovinu za većinu ljudi znači osjetno niži životni standard.

Zašto je razdoblje 10–15 godina prije mirovine presudno

U ovom razdoblju još uvijek:

• imate redovita primanja
• možete smanjiti dugove
• možete stvoriti dodatnu štednju
• imate vremena ispraviti loše financijske navike

Kasnije to postaje znatno teže ili nemoguće.

Prvi korak: provjerite gdje stojite

Prije svega, potrebno je provjeriti svoje stanje u mirovinskom sustavu – godine staža, uplate i okvirni iznos buduće mirovine. To možete učiniti putem sustava e-Građani ili izravno kod HZMO-a.

Bez te informacije sve ostalo je nagađanje.

Računajte da će prihodi pasti – i pripremite se

Ako danas živite "od plaće do plaće", mirovina će biti ozbiljan šok. Zato je razumno već sada planirati kako nadoknaditi razliku:

• smanjivanjem troškova
• otplatom kredita prije umirovljenja
• stvaranjem dodatne štednje ili ulaganja

Stručne analize upozoravaju da je smanjenje dugova jedan od najvažnijih koraka prije odlaska u mirovinu, jer fiksne obveze najteže opterećuju male prihode .

Štednja: bolje malo i redovito nego nikako

Ne morate ulagati velike iznose. Bitno je da je štednja:

• redovita
• dugoročna
• realna

Dobrovoljna mirovinska štednja (treći stup), klasična štednja ili dugoročnija ulaganja mogu značajno popraviti financijsku sliku u mirovini ako se započnu na vrijeme. Čak i 50–100 eura mjesečno, kroz 10–15 godina, čini razliku.

Razmislite o dodatnim prihodima u mirovini

Mirovina ne mora nužno značiti potpuni prestanak rada. Mnogi umirovljenici ostvaruju dodatne prihode kroz:

• povremeni ili honorarni rad
• savjetovanje i prijenos znanja
• najam nekretnine
• male obiteljske poslove

Takvi prihodi često su presudni za financijsku sigurnost i osjećaj neovisnosti.

Priprema nije samo financijska

S godinama se mijenjaju i troškovi života. Neki nestaju (djeca, krediti), ali dolaze drugi – zdravstvo, lijekovi, prilagodba doma. Financijska priprema znači i realno planiranje životnog stila, a ne samo brojke na papiru.

Vrijeme je vaša najveća prednost

Ako imate još 10–15 godina do mirovine, još uvijek imate izbor. Oni koji na vrijeme krenu s pripremom kasnije imaju više slobode i manje stresa. Oni koji čekaju "da se nešto riješi samo od sebe" najčešće plaćaju cijenu.

Povezane vijesti

• Zavod za mirovinsko osiguranje slučajno isplatio veće mirovine. KORISNICI JOŠ UVIJEK NISU OBAVIJEŠTENI DA ĆE NOVAC MORATI VRATITI
• UVODI SE ZAJEDNIČKA MIROVINSKA ŠTEDNJA za sve građane Europske unije. Donosimo detalje
• UPITAN PRIJELAZ BUDUĆIH UMIROVLJENIKA U C FOND: Način na koji se upravljalo imovinom u C fondu pokazao se kao – fijasko!