Osobe koje često slušaju glazbu imaju bolje pamćenje i manja kognitivna oštećenja

(Pexels)

Rezultati novog istraživanja pokazuju da su osobe koje su uvrstile ovu naviku u dan imale čak 39 % manji rizik od razvoja demencije.

Postoje trenuci koji gotovo univerzalno bude ugodu: omiljena playlista, pjesma koju dugo nismo čuli ili neočekivani glazbeni trenutak na radiju.

Taj osjećaj nije slučajan. Glazba ima duboko ukorijenjenu ulogu u ljudskom iskustvu, a sve više istraživanja pokazuje da njezin utjecaj nadilazi raspoloženje, uključujući i zdravlje mozga u starijoj dobi.

Nedavno opservacijsko istraživanje objavljeno u International Journal of Geriatric Psychiatry pokazalo je da je redovito slušanje glazbe povezano sa znatno manjim rizikom od demencije i kognitivnog pada.

Glazba kao svakodnevna, a snažna navika

Analizirani su podaci više od 10.000 starijih osoba, pri čemu su istraživači pratili različite oblike glazbenih aktivnosti, od sviranja instrumenata do povremenog ili redovitog slušanja glazbe. Najizraženiji zaštitni učinak zabilježen je upravo kod onih koji su glazbu slušali redovito.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su često slušale glazbu imale 39 % manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji su glazbu slušali rijetko ili gotovo nikad. Uz to, zabilježen je i 17 % manji rizik od kognitivnih oštećenja, kao i bolji ukupni rezultati pamćenja, osobito kada je riječ o svakodnevnim sjećanjima poput razgovora, obveza ili nedavnih događaja.

Drugim riječima, glazba nije bila povezana samo s boljim raspoloženjem, već i s mjerljivim očuvanjem kognitivnih funkcija.

(Pexels)

Što znanost već zna o glazbi i mozgu?

Već ranije studije povezivale su slušanje glazbe s nižom razinom stresa, manjom anksioznošću i kvalitetnijim snom, čimbenicima koji imaju važnu ulogu u dugoročnom očuvanju mentalnih sposobnosti. Osim toga, itmična glazba poboljšava koordinaciju i motoriku, zbog čega se često koristi u rehabilitaciji.

Upravo ta istovremena aktivacija emocija, pažnje, pamćenja i pokreta smatra se jednim od razloga zašto glazba možepomoći u očuvanju moždane fleksibilnosti, koja je ključna za zdravo starenje.

Kako uključiti glazbu u svakodnevicu?

Za ove potencijalne dobrobiti nisu potrebne glazbene lekcije, instrumenti ili koncerti. Istraživanje se odnosilo na jednostavno slušanje glazbe u svakodnevnom životu. Najveći učinak primijećen je kod onih kojima je glazba bila redovita navika; tijekom jutarnjih rutina, kuhanja, vožnje ili šetnje.
Važno je održavati umjerenu glasnoću jer je oštećenje sluha samo po sebi povezano s većim rizikom od kognitivnog pada. Dodatni poticaj mozgu daje aktivno sudjelovanje, poput pjevušenja, ritmičkog kretanja ili plesa.