AI psihoza: Što je to i koliko je opasno?

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija sve više prožima svakodnevni život, od chatbotova koji nude društvo do algoritama koji oblikuju sadržaj koji vidimo na internetu. Generativna AI postaje sve razgovorljivija i emocionalno odazivnija, što stručnjake tjera na pitanje može li ona pogoršati ili čak pokrenuti psihozu kod osoba sklonih tome.

U sve većem broju medijskih izvještaja i kliničkih opažanja spominje se termin "AI psihoza", iako trenutno nije priznata kao službeni medicinski poremećaj.

Za većinu korisnika, veliki jezični modeli i chatbotovi poput ChatGPT-a korisni su ili barem bezopasni, ali nedavni medijski napisi opisuju slučajeve psihoze u kojima AI igra ključnu ulogu.
?
"AI psihoza", dakle, nije formalna psihijatrijska dijagnoza, već novi izraz za psihotične simptome oblikovane interakcijama s AI sustavima. Psihoza podrazumijeva gubitak kontakta sa stvarnošću, uključujući halucinacije, deluzije i poremećeno razmišljanje. Pacijenti navode da im genAI šalje tajne istine i kontrolira misli, dodajući interaktivnost koju ranije tehnologije nisu imale.
?
GenAI je optimiziran za nastavak razgovora i prilagodbu, što može nenamjerno pojačati izobližene interpretacije kod osoba s oštećenom provjerom stvarnosti. Dodatno, AI sugovornici mogu ublažiti usamljenost, ali i zamijeniti ljudske odnose, posebno kod izoliranih osoba, slično rizicima pretjerane upotrebe interneta.
?
Nema dokaza da AI izravno uzrokuje psihozu – psihoze su multifaktorske, s genetskim, razvojnim i traumatskim čimbenicima – ali može djelovati kao okidač kod ranjivih.

Potrebno je prepoznati različitu ranjivost – kao što su određeni lijekovi rizični za psihotične pacijente, tako mogu biti i određene AI interakcije.

Umjetna inteligencija neće nestati pa je potrebna suradnja stručnjaka.

"AI je novo ogledalo uma, a društvo mora osigurati da ne izobličuje stvarnost ranjivima", navode znanstvenici.