Znate li što znače?

Najbolje nove hrvatske riječi su prestrujnik, šećerice i bakroza

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Na ovogodišnjem natječaju za najbolju hrvatsku riječ "Dr. Ivan Šreter" pobijedile su riječi-prestrujnik kao zamjena za adapter, šećerice kao zamjena za biljke od kojih se proizvodi šećer te bakroza za Wilsonovu bolest, prenosi tportal.

Prvu nagradu dobila je riječ - prestrujnik koju su predložili Tomislav Meštrović i Ognjen Ožegić.

Za adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi – pretvarač, pretvornik, prilagodnik, međutim postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera koji nemaju veze sa strujom, istaknulo je Prosudbeno povjerenstvo. Adapteri za struju (ovi mali za mobitele, tablete i računala) ili se nazivaju adapteri ili strujni adapteri, tako da je 'prestrujnik' potrebna riječ jer sužava pojam i točno ga određuje, a tvorbeno je i upotrebno spretniji jer je samo jedna riječ, dodaje Povjerenstvo.

Drugu nagradu osvojila je riječ - šećerice, predlagatelja Leonarda Štraca i Izabele Štrac.

Uz žitarice i uljarice, imali bismo i zajednički naziv za šećernu repu, šećernu trsku, a moguće i kukuruz šećerac, odnosno kukuruz od kojega se radi kukuruzni sirup, navelo je Povjerenstvo. Ističu kako stručnjaci biologije i na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku smatraju da riječ ima smisla i da ima potrebe za njom.

Treću nagradu osvojila je riječ bakroza kao zamjena za Wilsonovu bolest, koju su predložili Marko Bukna i Martina Pehar.

Hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest, naziv je za bolest u koje dolazi do nakupljanje bakra u tkivu. Prema kemijskom elementu berilij naziv je bolesti berilioza, napominje Povjeresntvo i dodaje kako se nova riječ 'bakroza' za staru bolest uklapa u sustav.

Prvoj nagradi pripada novčana nagrada od 600 eura, drugoj 400, a trećoj  200 eura.

Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se u Hrvatskoj od 11. do 17. ožujka, u Spomen-tjedan na znamenite dane u kojima je 1967. sastavljana i potpisivana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Deklaracija je bila kamen međaš u povijesti hrvatskoga naroda i jezika jer poslije Deklaracije Hrvati više nisu pristajali na unitarističku jezičnu politiku, naveli su organizatori.


Podijeli: Facebook Twiter