Kad bi svijet bio jednostavno uređen, crno-bijeli, kad bi bila jasno prepoznatljiva granica između dobra i zla, ljepote i ružnoće, stvaralačkog i rušiteljskog, čistog i prljavog, svijet dobra jasno bi bio odvojen od zla. Ali, kaos je prirodno stanište čovjeka, rat je prirodno stanje, a svaki je čovjek rođen da regulira svijet u skladu sa svojom savješću.
Ovim riječima najavljuje se sutrašnja premijera predstave "Sumrak bogova" nastale prema istoimenom kultnom filmu Luchina Viscontija u SNG-u Maribor, čiju režiju potpisuje pulski zet, redatelj Dalibor Matanić.
Predstava se, kao i film, bavi preživljavanjem elitne industrijske obitelji Essenbeck u doba nadolazećeg nacizma u 1930-ima u Njemačkoj, s jasnom aluzijom na obitelj Krupp. Scenarij Viscontijevog filma iz 1969. godine napisali su Enrico Medioli i Nicola Badalucco. Na početku sve funkcionira besprijekorno, svatko ima svoje mjesto na obiteljskom stolu i jasan položaj u carstvu von Essenbeck. Rođendansku zabavu glave obitelji baruna Joachima prekida vijest o spaljivanju Reichstaga u veljači 1933., a slavljenik, predstavnik stare njemačke aristokracije, biva iste noći ubijen. Otpočinje borba za nasljedstvo, a međusobni sukobi u obitelji otkrivaju najkrhkije patološke želje i beskompromisne egoistično vođene interese. Volja za moć ide ruku pod ruku s izdajama najbližih.
Dalibor Matanić nije jedini pozvani autor iz Hrvatske - dramatizacija filmskog predloška povjerena je zagrebačko-splitskom dramatičaru Ivoru Martiniću, a glazba Puljanima, braći Alenu i Nenadu Sinkauzu.
Kao metafora moralne degradacije, djelo je puno aluzija na klasike književnosti kao što su Shakespearovi "Macbeth" (tema ubojstva kralja i kobnog bračnog para) i "Hamlet" (odnos majke i sina), zatim "Bjesovi" Dostojevskog (silovanje i samoubojstvo nedužne djevojčice) ili Eshilova "Orestija", čiju strukturu prati scenarij, te iz kojih su vjerojatno najstrašniji motivi ukomponirani u realistično društveno-političko stanje tadašnje Njemačke.
Nakon dovršetka snimanja drugog nastavka gledane serije "Novine", čije prikazivanje uskoro počinje na javnoj televiziji, pulski zet, redatelj Matanić vratio se radu u kazalištu, i to ne bilo kojem nego uglednom SNV Maribor, gdje je dobio ponudu koja se, veli, ne odbija.
- U današnje turbulentno doba vrlo me zanima analiza rađanja nacizma, kaže Dalibor Matanić (1975.), s kojim smo razgovarali uoči sutrašnje mariborske premijere, najavljivane tezom o "apokaliptičkoj prošlosti kao zabrinjavajućem proročkom predviđanju budućnosti".
- Zanimljivo je kako su se danas počeli 'updejtati' stari kodovi nacizma koji populizmom privlači financijski ugrožene ljude, ljude na rubu. Danas je to vidljivo u Italiji, gdje se događa tzv. hipster fašizam. Imamo veliku komfornu zajednicu mladih ljudi koja se okreće netoleranciji i mržnji. Svijet se rapidno mijenja, što vidimo svaki dan, baš rapidno, u kojem mržnja postaje moda! Mržnja postaje hipsteraj. To su jako opasne stvari. Zato smo Ivor Martinić i ja i ušli u ovo sjajno kazalište kao što je SNG Maribor, radeći dramaturgiju Viscontijevog filma "Sumrak bogova", koji se bavio jednom elitnom njemačkom porodicom koja je mislila da će nadživjeti Hitlerov populizam i sve ostalo kad dođe do kaosa. To se nije dogodilo. Obrazac je to za ovo naše moderno vrijeme u kojem korporacije i kapital tuku radničku klasu, uvjereni da će opstati, no kad dođe do ovakvih ekstrema kao što je nacizam, pitanje je tko je tu pošteđen, upozorava Matanić. (Zoran ANGELESKI)