Furlana u INK-u
Veliki folklorni spektakl u pulskom kazalištu
(Snimio Valter Zanco)
Ovogodišnja, 59. po redu Međunarodna smotra folklora je u svom programu predvidjela posebnu priredbu posvećenu plesu furlana. Riječ je o plesnoj tradiciji koja se, prema pisanim dokumentima i usmenoj predaji iz talijanske pokrajine Friuli raširila cijelim Jadranom i dalje u Europu. Manifestacija je održana u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula u subotu navečer, a sudjelovale su skupine iz Hrvatske, Italije i Grčke.
U Istri u Galižani i Vodnjanu talijanska nacionalna manjina u svojoj plesnoj tradiciji sačuvala je dvije vrste plesa furlana, a Ministarstvo kulture i medija uvrstilo je te dvije furlane na popis nematerijalne kulturne baštine. Organizatori takvim događanjem žele potaknuti stručne organizacije regije Friuli-Venezia Giulia da pokrenu inicijativu multinacionalne nominacije da se tradicija plesa furlana stavi na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Sudjelovali su: Gruppo Folcloristico "Federico Angelica" Danzerini di Aviano iz istoimenog mjesta, iz Dubrovnika je stigao Folklorni ansambl Linđo, iz Gorizije Gruppo Folcloristico Santa Gorizia, s Hvara Folklorno društvo Šaltin, iz Vele Luke tu je Folklorno društvo Kumpanija, Folklorna skupina Manfrina, iz Galižane Folklorna skupina Zajednice Talijana "Armando Capolicchio", s Krfa je stigla Kulturno-prosvjetna udruga Sinies, iz Val Resije Folkorna skupina Val Resia Bovolone, odnosno Gruppo Folcloristico El Paiar, a tu su bili i članovi folklorne skupine Zajednice Talijana Vodnjan.
Svaki od predstavljenih plesova ima svoje specifičnosti, svaka inačica je posebna, a bilo je vrlo zanimljivo i estetski dojmljivo vidjeti toliko folklornih skupina, toliki rad i trud u kreiranju odjeće, frizura, pripremi svih tih sekcija, posebice onih posvećenih najmlađima.
U dobrom raspoloženju, uz voditelje Claudija i Ericu, izmjenjivale su se folklorne skupine, koje su prezentirale bogatstvo svoga folklora uz pomno osmišljene nastupe. Svaki od ovih društava koji su se predstavili ima svoju bogatu povijest i tradiciju, te osim samih plesnih koraka, valja tu voditi računa o puno detalja, od odjeće, frizura, glazbe, podučavanja mladih. Gosti iz Dubrovnika predstavili su tako primjerice dvije vrste, koje su gotovo zaboravljene ovoga plesa. Mogla se vidjeti strast talijanskih plesača, kao i temperament onih grčkih, te tradicija i bogata nošnja Galižanaca i Vodnjanaca, gdje su posebice slatki bili oni najmlađi.
Organizator manifestacije, 88-godišnji vrlo vitalan i u formi Vidoslav Bagur naveo je da je tri godine radio na organizaciji ove manifestacije, a istaknuo je da mu je puno pomogao Pietro Demori iz Galižane. Naveo je da je bio potreban veliki rad i trud da se sve to održi, ali i da je iznimno važno njegovanje toga dijela baštine.
Vodnjanska furlana je dio baštine tradicionalne kulture autohtone vodnjanske talijanske zajednice. Promjenom načina života, nekim kulturnim posebnostima je neminovno suđeno preživjeti tek u folkloriziranom obliku. Folklorno društvo Zajednice Talijana čuva lokalnu glazbenu i plesnu baštinu.
Kako je svojevremeno zapisao etnomuzikolog Dario Marušić, furlana (zvana i forlana) je prije svega dio baštine tradicionalne kulture autohtone galižanske talijanske zajednice. "Ako uspoređujemo današnju furlanu s onom dokumentiranom u prošlosti, primjećujemo neke stilske promjene. U prvom redu je uočljiva današnja uniformiranost držanja ruku kod prebiranja. U prošlosti (barem 70-ih godina) muškarci su individualnije shvaćali držanje ruku na struku, bez obzira na položaj dlanova, dok su žene držale suknju. Ples furlana u Istri eksplicitno je prvi put spomenut 1845. godine, kada je objavljen putopis H. Stieglitza o putovanju Istrom i Dalmacijom.
Autor opisuje svadbeno slavlje u Puli, gdje je imao priliku vidjeti i furlanu. Iz opisa nije potpuno jasno radi li se o vodnjanskoj ili galižanskoj furlani. Isto tako nije isključena niti eventualna lokalna puljska varijanta. Također iz opisa P. A.Vittorija (1886.) i D. Rismonda (1914.) koji opisuju Vodnjan, zbog nazočnosti para pive-simbolo ostaje dvojba ne radi li se možda ipak o plesu Galižanaca. Prvi opis galižanske furlane nalazimo kod I. Ivančana (1963.), dok je prve audio-snimke objavio R. Leydi 1972. godine", navodi Marušić za taj ples.
Manifestaciji su prisustvovali županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica, vodnjanski gradonačelnik Igor Orlić i njegov zamjenica Manuela Geissa, pulski dogradonačelnik Vito Paoletić, predstavnici zajednica Talijana, Talijanske unije i drugi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
