Nastupilo je više od 50 plesača te 14 glazbenika u programu koji je bio podijeljen u dva dijela, a na manje važno je napomenuti da je LADO ovom prilikom upriličio prezentaciju hrvatske tradicije u povodu Europske godine kulturne baštine

Oduvijek se puno priča o važnosti folklora i očuvanja folklornih plesova, pjesama, nošnje, kao dio identiteta jednoga kraja. No, učestalo, malo se o tome zna, ljudi uglavnom znaju nešto o svojoj mikrosredini, a puno manje o širem poimanju folklora na nacionalnoj razini.

Ansambl LADO već desetljećima promiče folklor u cijelome svijetu, i vele da su svugdje prihvaćeni s velikim interesom, a da ih posebice vole Japanci.

Ideju regruti

Puljani i njihovi gosti mogli su to vidjeti kako izgleda u pulskoj Areni u petak navečer, kada se LADO predstavio programom naslovljenim "Ideju regruti", prema poznatoj koreografiji dr. Ivana Ivančana, koju umjetnički potpisuje njegov sin Andrija Ivančan.

Nastupilo je više od 50 plesača te 14 glazbenika u programu koji je bio podijeljen u dva dijela, a na manje važno je napomenuti da je LADO ovom prilikom upriličio prezentaciju hrvatske tradicije u povodu Europske godine kulturne baštine.

Dugo se LADO nije predstavio u pulskoj Areni cjelovečernjim programom u trajanju od dva puna sata, gdje je publika mogla upoznati bogatstvo koreografija iz pojedinih krajeva, kao i pjesme te vidjeti dio nošnje iz fundusa toga ansambla.

Počelo je pjesmama i plesovima iz Baranje "Volim gajde, nek' tambure troje", a ova je koreografija, kako saznajemo, imspirirana slušanjem izvrsne svirke Marka Drventića, "posljednjeg" baranjskog gajdaša iz Gajića. Prikazani su plesovi naslovljeni sitne bole, ranče, na dvi strane i jabučice, a upravo raspjevana i temperamentna koreografija predstavlja bogatstvo i raskoš baranjskoga folklora.

"Aj sviraj Miko" je brzo kolo, kako ga nazivaju Baranjci. Nakon toga su predstavljene pjesme i plesovi s mjesta Orleca na otoku Cresu. Riječ je o mjestu na središnjem dijelu Cresa, a žitelji nazivaju taj ples tanec po staru, koji se sastoji od dvaju dijelova.

Zanimljivi su bili i folklorni motivi moravskih Hrvata, a pjesme i plesovi ljubavnog i vojnog sadržaja dočaravaju sjetu oproštaja i neostvarenih ljubavi.

Vidljivo je da folklor nisu samo živopisne nošnje, teške i do nekoliko kilograma, koje plesačice i plesači moraju brzo presvući i s kojima im nije uvijek lako plesati. Folklor je dio kulturnog identiteta, dio povijesti jedne mikrozajednice koji treba njegovati i pokazati novim generacijama.

Poskočica iz južne Hercegovine Lindžo je prenesena iz Dubrovnika u Hercegovinu, gdje je danas prepoznatljiva kao autohtona poskočica koja počinje okupljanjem, pjesmom, zdravicom i odabiranjem parova, a muškarci započinju svoju igru dok djevojke stoje.

Prvi je dio završen pjesmom i plesovima Međimurja u programu "Ideju regruti", po kojoj je bio naslovljen cijeli program održan u petak navečer.

Folklor iz Pokuplja

Drugi dio je započeo pjesama i plesovima karlovačkog Pokuplja, nakon čega su bili na rasporedu pjesme i plesovi prominskoga kraja iz Dalmatinske zagore.

"Ma' Rožica" je bio naziv točke koja je predstavila pjesme i plesove Hrvatskoga zagorja, a da sve bude u tonu, nakon toga je održan "Zagorski drmeš".

Živopisni i raznoliki bili su i plesovi, kao i pjesme Jezera na otoku Murteru, potom i motivi iz Turopolja u koreografiji "Devojka, devojka, ko rumena jabuka", a za sam kraj prikazan je fragment turopoljskog svadbenog običaja.

Napomenimo da LADO posjeduje fundus s više od 1.200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina. Narodne nošnje su ujedno kostimi u kojima LADO predstavlja zadivljujuću različitost plesova i pjesama zahvaljujući jadranskim, alpskim, panonskim i dinarskim utjecajima. Mnogi nazivaju LADO i putujućim muzejom. (Vanesa BEGIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

Povezane vijesti

• Ansambl Lado najavljuje spektakl godine 6. srpnja u pulskoj Areni
• U dvosatnom programu nastupit će više od 50 PLESAČA TE 14 GLAZBENIKA
• Samcima i dvočlanim obiteljima DVOSTRUKO SKUPLJI računi za smeće