Abrakadabra
U galerija C8 otvorena izložba o magiji i praznovjerju u starom vijeku
Izložba "Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar", je prvi put otvorena prošle godine i već je gostovala u šest gradova, a u Puli se može razgledati do 27. listopada
"Ovo je prvi put da se otvaranje izložbe poklapa s petkom 13.", komentirala je prošli petak, baš na petak 13., u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre Kornelija Appio Giunio, autorica izložbe "Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar". Izložba je prvi put otvorena prošle godine i već je gostovala u šest gradova, a u Puli se može razgledati do 27. listopada, kako je napomenula Adriana Gri Štorga iz Arheološkog muzeja Istre koja ističe da je tema vrlo intrigantna.
Zaštita od bolesti
Appio Giunio, koja je muzejska savjetnica u Arheološkom muzeju Zadar, kaže da neka praznovjerja koja danas vučemo potječu još od prapovijesti, a priča s već spomenutim petkom 13., kojeg neki smatraju nesretnim, potječe od srednjeg vijeka.
- Ova tema me zaintrigirala kada sam prije par godina naletjela na jednu knjigu s pričama o magiji u starom vijeku, rekla je Appio Giunio. To ju je motiviralo da krene sakupljati građu u fundusu muzeja koja se može vezati uz ovu temu. Predmeti su uglavnom svi sitni jer se uglavnom radi o raznim vrstama amuleta, a osim tih predmeta dan je i pregled razvoja magije od prapovijesti preko civilizacije Egipta, Mezopotamije, Grčke do Rima.
Appio Giunio je napomenula da se riječ Abrakadabra koja je u nazivu izložbe ne smije vezati uz iluzionizam i trikove, jer potječe od 3. stoljeća te se izgovarajući nju štitilo od raznih bolesti, raznih vrsta groznica i temperature. Spomenula je da je najrašireniji privjesak u starom Rimu bio falus koji je najviše djecu štitio od raznih zločestih ljudi i nesreća.
Mistična vještina
Kako se kaže u opisu izložbe, magija, što dolazi od riječi koja znači vračanje ili čaranje, bila je popularna u starom Rimu, gdje je većinom zabilježena kroz magijske obrede, proricanja i trovanja. Rimljani su bili vrlo religiozni i vrlo praznovjerni te su vjerovali u razne čarobnjake, vještice i astrologe. U antičko vrijeme brojni su bili vračevi i proroci koji su u ime nekog božanstva donosili proročanstva. Magija je inače u opisu izložbe definirana kao mistična vještina, kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoje postići određeni rezultati i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. No, magijska se praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput religije, misticizma, okultizma i psihologije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
