NAJNOVIJE


Intervju

PROF. DR. SC. NEVEN BUDAK: Nipošto se rani srednji vijek na ovom području ne može nazvati mračnim dobom!


Nova knjiga prof. dr. sc. Nevena Budaka "Hrvatska povijest od 550. do 1100." predstavljena je u prisustvu autora danas u 12 sati u Svečanoj dvorani Tone Peruška na Filozofskom fakultetu u Puli. Uz autora, o knjizi su govorili prof. dr. sc. Robert Matijašić i doc. dr. sc. Maurizio Levak, a predstavljanje je organizirano kao redovita mjesečna Tribina Odsjeka za povijest.

Neven Budak istaknuti je povjesničar srednje generacije, stručnjak za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je obnašao funkciju dekana od 2001. do 2004. godine. Imenovan je 2012. posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost, zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Ova njegova knjiga dio je serije "Hrvatska povijest", nakladnik je Leykam international, a svježe je tiskana u ožujku ove godine. U knjizi se na 350 stranica obrađuje razdoblje od 550. do 1100. godine, a posebna se pažnja posvećuje razdoblju tzv. mračnih stoljeća (7.st. -8.st.), stvaranju i širenju hrvatskog etničkog identiteta, formiranju političke vlasti Hrvata i njihovom pokrštavanju, društvenom razvitku, crkvenoj organizaciji i kulturi kao iskazu i pokretaču društvenih odnosa. Knjiga se temelji na najnovijim rezultatima na području povijesti i srodnih znanosti.

Osim nekim uvriježenim pitanjima hrvatske medievistike, autor se bavi i temama koje su otvorene tek nedavno. Od većine knjiga koje obrađuju sličnu tematiku ova se razlikuje po periodizaciji, napuštajući uobičajene vremenske odrednice zasnovane na dinastičkoj povijesti, premještanju težišta s političke povijesti na društvenu i kulturnu, po drugačijem poimanju i interpretaciji etničkih identiteta, uspostavljanju ravnoteže između obuhvata cjelokupnog hrvatskog povijesnog prostora i isticanja regionalnih razlika te, napokon, po interdisciplinarnosti zasnovanoj na suvremenoj metodologiji autorskog pristupa.

Knjiga nije pisana s bilješkama, nego su pojedina poglavlja popraćena komentiranim pregledima literature. Djelo je popraćeno i s nekoliko povijesnih zemljovida kojima se olakšava praćenje teksta.

Vrijeme oblikovanja hrvatske kulture

- U najavi se kaže da je Vaša knjiga pisana tako da bude namijenjena i široj javnosti, nije opterećena znanstvenim aparatom. Kako biste laicima pojasnili što je zanimljivo u tom dijelu stare povijesti?

- Hrvatski rani srednji vijek je vrijeme kada se oblikuju političke tvorevine na hrvatskom prostoru; dakle kada se oblikuje hrvatska kneževina, kasnije kraljevina, kada se oblikuje Istra kao zasebna provincija, kada se razvija i kneževina na području današnje sjeverne Hrvatske, koja je bila također zasebna jedinica. To je doba kada dolazi i do pokrštavanja, a pod utjecajem pokrštavanja do stapanja antičke baštine (pogotovo izražene u Istri i Dalmaciji) s kršćanskim utjecajima i kulturnim utjecajima koji su dolazili iz središnjih dijelova Europe. To je vrijeme oblikovanja hrvatske kulture, srednjovjekovne, a onda i onakve kakvom je znamo kasnije. To je ujedno i vrijeme stvaranja identiteta. To nisu bili nacionalni nego protonacionalni identiteti koji su bitno utjecali i na naše današnje poimanje identiteta.

- Srednji vijek, posebno rani srednji vijek, za koji ste Vi stručnjak i koji zahvaća ova knjiga, često se stereotipno naziva 'mračno doba', a zbog kontrasta u odnosu na prethodnu visoko razvijenu civilizaciju starog Rima i naknadnu renesansu.

- Nipošto se rani srednji vijek na ovom području ne može nazvati mračnim dobom zbog toga što bi to vrijeme bilo lošije ili nasilnije od onog vremena koje mu je prethodilo. Mi danas koristimo naziv "mračno doba" uglavnom za 7. i 8. stoljeće, ali zato jer iz tog vremena imamo jako malo izvora i vrlo malo možemo reći o tom najranijem razdoblju srednjeg vijeka. Inače, rani srednji vijek je doba procvata kulture. Neka od vrhunskih ostvarenja hrvatske i srednjovjekovne kulture uopće nastala su upravo u tom razdoblju.

- Koja?

- Ako gledamo Hrvatsku, onda je to, primjerice, crkva sv. Donata u Zadru ili niz poznatih malih crkvica poput crkve sv. Križa u Ninu. U Istri u razdoblje ranog srednjeg vijeka ponekad ubrajamo i Eufrazijevu baziliku, iako je ona, doduše, na razmeđi antike i ranog srednjeg vijeka.

- Kad ste prije pet godina objavili knjigu "Hrvatski vladari", tada je 11 romansiranih priča (o splitskom nadbiskupu Ivanu, ninskom biskupu Grguru, knezovima Borni, Trpimiru i Mutimiru, kraljevima Tomislavu, Stjepanu I. Držislavu i njegovim nasljednicima (Svetoslavu Suronji, Krešimiru III. i Gojslavu), Stjepanu III., Zvonimiru opisano kao "plod mašte ukorijenjenih u stvarnosti". Koliko je mašte prisutno u ovoj Vašoj novoj knjizi?

- Ovdje je težište u svakom slučaju na znanosti i na znanstvenom proučavanju prošlosti. Kad je riječ o jako ranim povijesnim razdobljima za koje raspolažemo razmjerno malim brojem podataka, bilo iz pisanih izvora ili materijalnih ostataka, mi neke stvari moramo domisliti kako bismo mogli ispričati priču. Ali, sve to što na taj način domišljamo mora biti ipak osnovano na nekoj vrsti argumentacije. U ovoj je knjizi situacija potpuno obratna nego što je to bio slučaj s knjigom "Hrvatski vladari", gdje sam si pustio maštu na volju, no također osnovanu na argumentima.

Televizijska serija zasnovana na istraživanju

- Prije šest godina objavili ste knjigu "Istarski sabor", koji je djelovao od ukidanja apsolutizma 1860. do kraja Austro-Ugarske monarhije. Kakav je prijem imala ta knjiga u Istri?

- Mislim da je to izdanje uglavnom rasprodano. Ako je to pokazatelj, onda je odjek bio dobar.

- I Vaša knjiga "Hrvatski vladari" je popularizirana, tim više jer ste sudjelovali u radu televizijske serije.

- Bio sam glavni savjetnik te televizijske serije koja se u velikoj mjeri zasniva i na mom istraživanju, ali ne samo mom, već i na dugogodišnjem istraživanju i dosezima hrvatske historiografije.(Razgovarao Zoran ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter