Znanstveni skup u povodu 150. obljetnice rođenja hrvatskog slikara Ivana Tišova, rođenog 1870. godine u Viškovcima pokraj Đakova, održan je u petak u Središnjoj nadbiskupskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu.

Skup su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, Grad Đakovo, Općina Viškovci i đakovački Katolički bogoslovni fakultet, a proteklog vikenda prethodilo mu je otvaranje dviju izložbi – u Muzeju Đakovštine i Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera, gdje je Tišovljev opus predstavljen kroz svjetovnu, odnosno sakralnu tematiku. 

Upravitelj HAZU-ova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu Pero Aračić Ivana Tišova nazvao je "domaćim sinom Đakovštine", napose Viškovaca u kojima je u veljači otkrivena bista Ivanu Tišovu, rad Marijana Sušca, a kada je održano i predavanje o tom slikaru te otvorena izložba. 

"Ovo nije prvo proučavanje njegovog slikarskog djela, nismo iscrpili sve vidike u njegov bogati opus pogotovo u približavanju Tišovljeve ostavštine mlađim generacijama", rekao je Aračić. Naglasio je kako se Tišov divio katedrali u Đakovu, te da su u Zagrebu brojna djela ovog slikara.

"Usprkos ovoj u mnogo čemu čudnoj godini, drskom hrabrošću uspijevamo obilježavati 150. godišnjicu Tišovljeva rođenja", poručio je Aračić.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić rekao je kako je Tišov jedan od najuglednijih hrvatskih slikara, no pomalo u sjeni Bukovca, Bele Čikoša Sesije i drugih. "Bio je fasciniran đakovačkom katedralom. Značajan dio djela inspiriran mu je biblijskim motivima i duhovnošću", rekao je Hranić. Danas, s vremenskim odmakom, vrijeme je valorizacije Tišova rada, ali i, dodao je, ukupnog slikarstva akademizma.

Zamjenik đakovačkog gradonačelnika Robert Francem skup je nazvao vrhuncem obilježavanja Tišovljeve obljetnice, te zahvalio Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Zavodu HAZU-a u Đakovu što čine na promicanju Tišovljeva imena i slikarstva. "Možda se iz toga izrodi neki novi Tišov", dodao je Francem.

Voditelj HAZU-ova Zavoda u Đakovu akademik Josip Bratulić naglasio je kako su Tišovljeve slike uvijek znale ispričati zgodu. "No, manje se govori o Tišovu kao čovjeku koji se brinuo o knjigama; taj posao tek slijedi", rekao je Bratulić. 

U nastavku znanstvenog skupa, koji je vodio Dragan Damjanović, online izlaganja održale su Irena Kraševac i Petra Vugrinec.

Povezane vijesti

• Skup "Kadi su finili?"
• Danas skup podrške na porečkoj rivi za radnike Uljanika
• Otvoren međunarodni znanstveni skup u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva