Tko je zapravo bio Primo Levi, talijanski književnik čija je stogodišnjica rođenja obilježena preksinoć u knjižnici i književnom svratištu Zvona i Nari u Ližnjanu. Levi je bio prozaist, pjesnik i prevoditelj, premda je po struci bio kemičar, preživio je Auschwitz i o tome pisao, ali u njegovom opusu nalaze se i znanstvenofantastične priče, bolovao je od depresije, ali nije izgubio smisao za humor. O tome su pričali prevoditelj i urednik Tvrtko Klarić iz Zagreba te gost iz Beograda, znanstvenik mlađe generacije Aleksandar B. Kostić. Govorilo se preksinoć i o Leviju izvan konteksta priča o holokaustu, ali jasno je da ga je to iskustvo obilježilo za cijeli život.

Roman "Zar je to čovjek"

Natalija Grgorinić, jedna od voditeljica ližnjanskog književnog svratišta, zapalila je na početku svijeću za Levija i sve žrtve fašističkih i nacističkih logora koji su, kako bi rekli američki kvekeri, "već uplatili svoju kartu za raj" ali i za one koji su počinili zločine. Nakon što je pročitala odlomak iz Levijevog prvog i najpoznatijeg romana "Zar je to čovjek" koji opisuje njegove dane u logoru, Grgorinić je napomenula da neće govoriti o Leviju samo iz aspekta holokausta, no to se nameće kao dužnost. Odlomak koji je pročitala opisivao je pripremu ljudi za deportaciju u Auschwitz iz sabirnog logora blizu Modene. Od 650 ljudi koji su tom prilikom utrpani u stočne vagone, preživjelo je svega troje. Levi je bio Židov, no uspio je završiti fakultet iako Židovi pod fašističkom vlašću u Italiji nisu smjeli studirati. Otišao je u partizane, no nakon izdaje šalju ga u logor gdje je imao prijatelja koji mu je davao hranu preko reda. Levi je u logoru vodio bilješke, što se kažnjavalo smrću. Preživio je ali istovremeno i osjećao sram zbog toga pa kaže "Čemu moliti da si ostao na životu, kada su bolji od tebe stradali".

"Ako postoji Auschwitz, Bog ne može postojati", izjavio je Levi u jednom intervjuu.

Ponavlja li se povijest danas

Levi je o ljudima koji su činili zlodjela govorio da nisu bili čudovišta, nego obični ljudi, osrednje inteligentna ljudska bića. Slično kao Hannah Arendt isticao je da su Hitlerovi sljedbenici bili banalni, ali poslušni ljudi.

- Ako se čovjeka svede na predmet, onda ne postoji grižnja savjesti, o tome je pisao Levi, istaknuo je Kostić.

Grgorinić je svoje goste zapitala ponavlja li se povijest danas, javlja li se opet revizionizam i što je s mladima koje to ne zanima. Klarić je na to šaljivo odgovorio da bi to pitanje trebalo postaviti ministrici Divjak, no potom je podsjetio da je revizionizam koji se pojavio 1970-ih i tvrdio da logora nije bilo pridonio da se prelije čaša Levijevog strpljenja.

Povezane vijesti

• Ližnjanski IDS prozvao općinsku vlast
• Pražnjenje septičkih u Ližnjanu preskupo
• Ližnjan i Vrsar slave svetog Martina