Nakon dugog istraživanja prof. dr. sc. Ivan Jurković došao je do otkrića koji će promijeniti opis slika u britanskom i njemačkom muzeju. Svoje istraživanje predstavio je jučer na Filozofskom fakultetu u sklopu Kliofesta, odnosno Dana povijesti. On je otkrio tko je osoba koja se krije na slici "nepoznatog muškarca" autora Albrechta Dürera te tko je "plemeniti Mlečanin" na slici Jana van Scorela.

- To je Krste Frankopan! Na oba portreta se lako uočavaju detalji koji to potvrđuju: identične crte lica i naročito desna obrva kojoj nedostaje početak, naglasio je Jurković koji je rekao da je analizirao mnoge druge slike Frankopana da potvrdi svoju tezu. Pulski profesor je rekao zašto desnoj obrvi nedostaje početak i otkrio da je infracrvenom reflektografijom vidljiv razlog nedostatka: "ožiljak koji se proteže od korijena nosa preko obrve prema desnoj sljepoočnici".

On je daljnjim istraživanjem našao da je upravo takav ožiljak dobio Krsto Frankopan 11. studenog 1511. godine u bitci kod Muggie/Milje, a što je opisao Frankopanov protivnik koji mu je ožiljak napravio - Zuan Civran.

- U pismu bratu Andriji pohvalio se da je braneći Muggiu ušao u dvoboj s knezom Krstom kojeg je udario preko lica i posjekao ga, rekao je Jurković koji je iznio kako je istraživao i opremu koju su nosili Krsto i Zuan.

- Oblik Krstina ožiljka odgovara posjekotini vrha Civranova mača, koji je "pronašao" put kroz uzak desni dio vizira kacige, naglasio je Jurković koji je otkrio i trenutak susreta Frankopana i van Scorela. "Bilo je to nakon što je 5. lipnja 1514. godine slučajno dopao u zarobljeništva iz kojeg ga Mlečani kao najsposobnijeg Maksimilijanova vojskovođu nisu puštali na slobodu do početka 1519. godine. On je od Jana van Scorela naručio slike koje su prvotno bile triptihom ugrađene 1692. u današnji barokni oltar retabl sjeverne lađe crkve sv. Martina u Obervellachu, kojeg znamo kao Frankopanski oltar", iznio je Jurković te dalje otkrio kada se Frankopan susreo s Dürerom.

- Bilo je to 1523. godine kada je nastao Dürerov "Portret nepoznatog muškarca", a potom Frankopan odlazi u Rim gdje je Jan van Scorel rizničar umjetnina pape Hadrijana VI. i tada je, pretpostavljam, nastao "Portret plemenitog Mlečanina", naveo je pulski profesor. Uz to, iznio je da postoji još jedna poveznica između ova dva slikara: van Scorel je boravio, odnosno naukovao kod Dürera u Nürnbergu (1518.).

"Portret nepoznata muškarca" Albrechta Dürera čuva se od 1753. u Londonu (The British Museum, Department of Prints and Drawings, inv. no. SL 5218.22). U Oldenburgu od 1922. (Landesmuseum für Kunst und Kulturgeschichte Oldenburg, inv. no. LMO 15.567) čuva se "Portret plemenitog Mlečanina" Jana van Scorela. Tim se djelima povjesničari umjetnosti bave od druge polovice 19. stoljeća i s vremenom su uspjeli ispravno atribuirati portrete, ali im nije pošlo za rukom odgonetnuti koju stvarnu osobu oni predstavljaju. Štoviše, u znanosti ta dva portreta nisu uspoređivana i povezivana, iako je riječ o portretima iste osobe.

Povezane vijesti

• Dan povijesti u OŠ Veli Vrh Pula: Učenici otkrili bogatu prošlost tehničke kulture