Da bi rekonstruirao priču koja zadire duboko u prošlost, u filmu se koriste arhivske snimke HTV-a i Igora Gala, dok je dio prošlih vremena oživljen kroz scene predstave "Ljetopis": Pred kamerom između ostalog o pulskom kazalištu govore i Josip Škifić, Dubravka Erman, Laura Kodnik Bogdanov, Davorka Lovrečić, Robert Raponja, Andrea Gotovina, Luka Mihovilović, Borko Perić, Rade Radolović, Lara i Vedran Živolić, Dijana Vidušin, Matija Felin, Marijana Peršić, Aleksandar Bančić, Damir Zlatar Frey i Jasminko Balenović

U Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula preksinoć je održana premijera dokumentarnog filma "Pula i njezino kazalište" o 140 godina povijesti ove kulturne institucije. Producent filma je INK, izvršni producent Boris Plastić, scenarij je napisala Lina Dollar, a režiju potpisuje Katarina Radetić. Direktor fotografije je Kristijan Burlović, snimatelji su Igor Burlović i Tedi Grubica, montažer Alen Peruško, a za ton je bio zadužen Ivan Štifanić. Film je nastao u proizvodnji Medvid produkcije.

Povijesni podaci

Uoči projekcije ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić je kazala da kao što je Pula bila filmski grad bila je i kazališni grad, a prije 165 godina otvoren je Teatro Nuovo koji je međutim bio premali te je prije 140 godina položen kamen temeljac za izgradnju ove zgrade u kojoj je danas kazalište, a to je Politeama Ciscutti. Prva predstava na hrvatskom jeziku u vlastitoj produkciji održana je prije 70 godina, a 1989. je kazalište otvoreno nakon obnove i 15 godišnje pauze u radu. Prije 25 godina ova ustanova postala je Istarsko narodno kazalište, a prije 15 godina INK je preoblikovan u Gradsko kazalište Pula. Sve su to razlozi zbog kojih je sniman film o pulskom kazalištu.

Da bi rekonstruirao priču koja zadire duboko u prošlost, u filmu "Pula i njezino kazalište" se koriste arhivske snimke HTV-a i Igora Gala, dok je dio prošlih vremena oživljen kroz scene predstave "Ljetopis" koja je premijerno izvedena početkom godine. Pred kamerom, između ostalog, o pulskom kazalištu govore i Josip Škifić, Dubravka Erman, Laura Kodnik Bogdanov, Davorka Lovrečić, Robert Raponja, Andrea Gotovina, Luka Mihovilović, Borko Perić, Rade Radolović, Lara i Vedran Živolić, Dijana Vidušin, Matija Felin, Marijana Peršić, Aleksandar Bančić, Damir Zlatar Frey i Jasminko Balenović.

Naime, pulsko kazalište je nakon Drugog svjetskog rata funkcioniralo do 1971. kada su po nalogu Skupštine općine Pula morali staviti ključ u bravu i prepustiti zgradu propadanju što je izazvalo tugu i ljutnju tadašnjih članova ansambla, ali i žitelja Pule. Nakon zatvaranja ne propadaju samo namještaj i pozornica, nego nestaje i velik dio arhive, zato je u filmu naglasak na novijem razdoblju, od kraja osamdesetih naovamo. Nakon pokretanja inicijative za obnovu kazališta, kazališna zgrada je opet otvorena 1989. godine, na Dan grada Pule, 5. svibnja.

Entuzijazam iza kulisa

Osim povijesnih podataka koje iznose, "svjedoci vremena" pred kamerom govore o tome što kazalište za njih znači i zašto je važno za grad te ulaze u neke priče iza kulisa pojedinih predstava. Upravo se kroz te priče ogleda entuzijazam ljudi koji su radili ili još uvijek rade u pulskom kazalištu i film završava u optimističnom tonu. Film ne traje dugo i uspijeva biti dovoljno informativan i istovremeno dovoljno dinamičan sa zadatim materijalom.

Na kraju projekcije, filmska ekipa se naklonila brojnoj publici koja je u kazalištu pratila projekciju i nagradila je srčanim aplauzom.

Povezane vijesti

• "Virginia Woolf" gostuje u Osijeku
• Krik za pravdom, ali i krik vlastite krivnje
• Premijera dokumentarnog omnibusa Danile Lole Ilića