ZAGREB
Predstavljena knjiga "Grad kao susret" - novost i u europskim razmjerima
(Hina/EPA)
Knjiga "Grad kao susret. Etnografije zagrebačkih trgova" autorica Valentine Gulin Zrnić i Nevene Škrbić Alempijević s fokusom na aktivno društveno stvaranje javnoga prostora, predstavlja novost ne samo na hrvatskom nego i u širim europskim razmjerima, rečeno je na predstavljanju u četvrtak navečer.
Knjiga je predstavljena u Mađarskom institutu u Zagrebu, a da to mjesto nije slučajno odabrano posvjedočila je dr. sc. Jasna Čapo iz Instituta za etnologiju i folkloristiku (IEF) i objasnila kako se Mađarski institut nalazi na Europskome trgu koji pak i 'figurira' u samoj knjizi koja se, među ostalim zagrebačkim trgovima, bavi i ovim. Izdavački knjige su IEF i Hrvatsko etnološko društvo.
Suštinski antropološka knjiga, 'šetnja' gradom dominantna metoda
Čapo je spomenula i zanimljivu koincidenciju koja, rekla je, možda nije šire poznata, a to je da se danas - 20. veljače - obilježava Svjetski dan antropologije što je, smatra, sjajna prilika da se može predstaviti suštinski antropološka knjiga.
Govoreći o 'pozadini' nastanka knjige podsjetila je da je ona jedan od rezultata znanstvenoga projekta "Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet" koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a provodio se od 2014. do 2018. u kojemu su sudjelovale i autorice knjige uz kolegice iz triju zagrebačkih institucija - IEF-a, Prirodoslovno-matematičkoga i Filozofskoga fakulteta, a voditeljica projekta bila je Jasna Čapo.
Za ovu knjigu karakteristična je metoda istraživanja 'odozdo', odnosno istraživanje kako građani doživljavaju grad i ono što im se kroz gradske i državne politike, oblikovanja i preoblikovanja grada zadaje kao okvir u kojemu trebaju živjeti i prebivati. Upravo ta metoda, ocijenila je Čapo, razlikuje ovu knjigu od drugih pristupa temi grada i urbaniteta, te je pozvala okupljene i buduće čitatelje da uživaju "u šetnji" ovom knjigom uz napomenu kako je "šetnja" glavna istraživačka metoda u knjizi.
Prostor nije 'kontejner' značenja već ga stvaraju društvene akcije
Autorice ne doživljavaju prostor kao 'kontejner' nekih značenja nego smatraju da prostor stvaraju društvene akcije utjelovljene kroz pojmove predstave i strategije, rekla je dr. sc. Katja Hrobat Virloget sa Sveučilišta u Kopru. U skladu sa suvremenim antropološkim istraživanjima autorice su fokusirane na akcije na urbanim trgovima, na osporavana ili sporna značenja i sjećanja, a istražuju i stare i nove načine upotrebe urbanih trgova uzimajući u obzir nova značenja koja im se pripisuju.
Za razliku od postojeće literature s područja povijesti umjetnosti, novost knjige je istraživačko pitanje o tome kako ljudi stvaraju prostor, autorice se pitaju koja je uloga javnih događaja, izvedaba i kulturnih praksi u stvaranju javnoga prostora, istaknula je Hrobat Virloget. Dodala je kako u odnosu na stare gradske trgove, nastale u 19. stoljeću koji su odgovarali na potrebe novoosnovane buržoazije i nacionalne ideologije, autorice promatraju promjenjivi karakter i različite slojeve značenja tih javnih prostora kroz proteste, umjetničke, vjerske i festivalske izvedbe, te kroz svakodnevni život.
Knjiga donosi inovativna istraživanja na području urbane antropologije koja nadilazi prethodne urbanističke studije s pitanjem kako društvena izvedba, poput javnih manifestacija, festivala, koncerata, umjetničkih intervencija daju smisao, osporavaju i transformiraju urbane javne prostore. Ocijenila je kako knjiga, s fokusom na aktivno društveno stvaranje javnoga prostora, predstavlja novost ne samo na hrvatskom nego i na širem europskom prostoru.
Dr. sc. Laura Šakaja sa zagrebačkoga PMF-a napomenula je kako su urbane studije ubrajaju među one najinterdisciplinarnije, a važne su i zbog činjenice da oko 55 posto ljudi na svijetu živi u gradovima. Govoreći o knjizi s aspekta geografije, podsjetila je kako se s vremenom mijenjao fokus geografskih istraživanja tako da je on postupno prelazio sa široke globalne razine na lokalnu.
U tom kontekstu, smatra kako je ova vrijedna korisna i nezaobilazna knjiga dviju autorica inspirativan susret sa Zagrebom.
Knjiga je 'razbila' teške sumnje trebaju li Zagrebu uopće trgovi
"Autorice su, na moju veliku sreću, uspjele 'razbiti' moju sumnju trebaju li Zagrebu uopće trgovi", posvjedočio je dr. sc. Boris Beck sa zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti.
Jer, rekao je, ne moramo se previše udaljiti od ove lokacije da vidimo kako je, primjerice, Langov trg pretvoren u garažu i benzinsku pumpu, od Trga burze, kada se oduzmu tračnice i vodoskoci, ne znam ostaje li išta, Trg žrtava fašizma se nije oporavio od preuređenja, Kvaternikov trg je potpuno uništen, a za Cvjetni trg uopće ne znam postoji li, Ibleov trg je prodan privatniku za šoping centar...
Tako se, istaknuo je Beck, činilo da početkom ovoga stoljeća trgovi više uopće ne trebaju ljudima i da je završila njihova povijesna uloga te da treba napraviti grad bez trgova i bez ulica što se, ustvrdio je, i napravilo. Ali, dodao je, trgovi su nekako preživjeli kao 'živi fosili' i još služe za susret koji je ključna riječ života u gradu.
"Knjiga je nesavladiva jer donosi arhivsku građu, različite povijesne izvore, citate iz stručne literature, govore stanovnika, vlastita opažanja autorica i zato je knjiga složena i ozbiljna", rekao je Beck.
Budući da je šetnja metoda, ona daje i cijeli ton knjizi, a daje u biti i političku poruku - dok postoji šetač, postoji građanin koji sudjeluje u nekom javnom prostoru, jer ne možete biti šetač u šoping centru gdje ne možete sjesti i svirati gitaru jer je to privatni prostor namijenjen transakcijama. U javnom prostoru pak, smatra, još možete biti šetač, a dok on postoji postoji i politički svijet i politički život.
"Kroz knjigu se treba šetati i doživjeti ju kao veliki trg susreta gdje se susreću brojni autori - živi i mrtvi, važni i nevažni, postojeći i nepostojeći, kroz nju ne može protrčati kao kroz grad, ali su zato trgovi veliko usporavanje vremena, pa trebate sjesti negdje na klupu i čitati knjigu", poručio je Beck.
Autorice su napomenule kako je knjiga rezultat njihova višegodišnjega timskog rada, pa je tako i tekst nastao u sinergiji, dok su terenska i arhivska istraživanja radile samostalno.
Tako je, zaključile su, knjiga istraživački susret njihovih ponešto različitih senzibiliteta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
