Predstavljen Gusićev prijevod Novog zakona na horvatski jezik

(Hina/EPA)

Knjiga "Sveto pismo Novoga zakona na horvatski jezik po Ivanu Rupertu Gusiču prenešeno i na svetlo dano", koju su za tisak priredili Alojz Jembrih i Zvonimir Kurečić, predstavljena je u ponedjeljak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.

O knjizi su govorili govorili priređivač Alojz Jembrih i tajnik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju te ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Bogdan Bošnjak, a pozdravnu riječ uputio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Knjiga je prvi cjelovit prijevod Novoga zavjeta na kajkavskome književnom jeziku 19. stoljeća, napomenuo je Jembrih i dodao kako je autor prijevoda benediktinac pa potom svjetovni svećenik Ivan Gusić.

Podsjetio je kako je prijevod dovršen prije 1821., odnosno prije Gusićeve smrti.

Bošnjak je istaknuo kako je knjiga prvi put objavljena 2018. u nakladi Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima i sunakladništvu Ogranka Matice hrvatske u Ozlju te Hrvatskog biblijskog društva.

Nagrađena je Zlatnom poveljom Matice hrvatske 2019. godine, dodao je.

Uz prijevod Novoga zavjeta knjiga sadrži i glosarij uz kajkavski Novi zakon, preslike Gusićeva rukopisa, pogovor Alojza Jembriha s osvrtom na važnost prijevoda Biblije za nastanak i razvoj književnih jezika te osvrt na poznate kajkavske lekcionare i evanđelistare od 16. do 19. stoljeća.

Priložen je i tekst o jeziku i slovopisu Novoga zakona i o zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, kojemu je djelo posvećeno, literatura o kajkavskim djelima i na kraju tekst Zvonimira Kurečića o Kajkavskom jeziku u liturgiji Zagrebačke nad/biskupije.

Knjiga završava kazalom čitanja poslanica i čitanja na svece i u nedjelje kroz godinu te sadržajem.

Ivan Rupert Gusić (1761. – 1821.) hrvatski kajkavski pisac, prevoditelj, svećenik i redovnik. Rodio se u Vivodini. U benediktinskom redu je dobio ime Rupert, a obiteljsko ime je Ivan, koje je dobio na krštenju. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac zamolio ga je za prevođenje Biblije na kajkavski. U planu su već radili Antun Vranić, Ivan Nepomuk Labaš, Stjepan Korolija i Ivan Krstitelj Birling. Pomagao je i plan Tomaš Mikloušić.

Gusić je prevodio prvi kajkavski evanđelistar: Evangelium Ieshusha Krisztusha, koji je načinio prema latinskome predlošku usklađenog evanđelja Evangelium Jesu Christi syntattomeno e qualtuor evangelis. Prevodio je i Djela apostolska (Chini apostolzki) s dvjema poslanicama Rimljanima i Korinćanima Svetog Pavla, te Otkrivenje (Ochituvanye szv. Ivana apoztola).