ZAGREB
Praizvedba "Povijest pčela" 11. ožujka u zagrebačkom HNK
(Hina/EPA)
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najavilo je u ponedjeljak na konferenciji za medije praizvedbu dramskog teksta "Povijest pčela", koji po romanu norveške spisateljica Maje Lunde režira Norvežanin Erik Ulfsby, a koja će na pozornici HNK biti izvedena u petak 11. ožujka.
"Povijest pčela" svjetski je bestseler čija se priča se odvija na tri mjesta i tri različita vremena, u Sečuanu 2098; u Ohiu 2007. i u Engleskoj, 1852. godine, a za pozornicu, na kojoj se sve tri priče odigravaju istodobno, prilagodila ga je Ingrid Weme Nilsen
Erik Ulfsby kazao je da je priča važna za svakoga od nas te da govori o izvanrednim mogućnostima čovjeka, koji ne zna kakve su posljedice njegovih djelovanja. Pokazuje se kako je sve povezano, kako smo svi povezani kroz vrijeme i preko kontinenata i kako je sve ranjivo, kazao je Ulfsby.
U predstavi glume Alma Prica, Zrinka Cvitešić, Siniša Popović, Ksenija Marinković, Luka Dragić, Igor Kovač, Vlasta Ramljak, Slavko Juraga, Luca Anić, Dora Lipovčan, Kristijan Potočki, Ivan Colarić, Tesa Litvan i Marin Stević.
Zrinka Cvitešić kazala je da imaju sreću što rade živućeg pisca. Zoom razgovor s Majom Lunde omogućio im je da shvate da je Maja Lunde na sebe preuzela stravično tešku ulogu glasnogovornika prirode koja već dugo šalje svoj poprilično glasan krik, a oni koji čuju tak krik ispadaju debili koji plaše svijet, kazala je Cvitešić.
Mene to dira i nastojala sam se uključiti. Bila sam u Karlovcu protiv gradnje hidroelektrana, jer sam vidjela u svom selu što se radi. Također sam 2018. bila ambasador za očuvanje mediteranske obale i otoka, i to me muči. Užasno mi je bilo teško za saznati da mi u kineskoj priči igramo neku veliku budućnost, 2098., kada pčela više nema, gdje su ljudi sami počeli oprašivati cvijeće. A te se stvari rade već nekoliko desetljeća u raznim dijelovima svijeta i to nije nikakva budućnost, rekla je i podsjetila na riječi Alberta Einsteina da će, ako nestane pčela, za četiri godine nestati i ljudska vrsta.
Ekologija nije jedina tema, nego je uz nju podjednako važno obrazovanje, te odnos roditelja i djece. Sve tri te teme su u hrvatskoj u jednakoj krizi, zaključila je.
Alma Prica izrazila je zadovoljstvo s ekipom i radom na predstavi i kazala da je predstava unatoč teškim temama i zahtjevnoj dramaturgiji pruža pravi melem za dušu. Nadam se da će biti i melem za publiku jer nosi u sebi jednu veliku plemenitost. Ima puno lijepih emocija. Nećemo puno moći sačuvati, ali moći ćemo si pomoći, kazala je.
Ivan Colarić, glumac koji na predstavi izvodi svoju glazbu, zahvalio je režiseru što mu je dao povjerenje i slobodu da stvara glazbu, te kazališnom ansamblu. Za mene je uspješna kazališna predstava vrlo uigrana partitura i kazalište i glazba su nerazdvojni. Glazba je dodatna vrijednost a ne nešto dominantno, zaključio je Colarić.
Luka Dragić rekao je da se radi o priči i o nama i obiteljima, traženju granica osobne i društvene odgovornosti kako se mi kao ljudi nosimo s time.
Zahvaljujući činjenici da se tri priče igraju simultano na pozornici, predstava je vrlo zahtjevna i dotiče magičan trenutak kazališta kad se sve to počne prožimati, zaključio je.
Ivica Buljan naglasio je da uz režisera na drami radi još troje vrhunskih norveških umjetnika: scenograf Even Børsum, kostimografkinja Ingrid Nylander i oblikovatelj svjetla Torkel Skjærven.
Proteklih godina imali smo više puta priliku da s redateljima dođe i ekipa koja donese svjež val u naša kazališta, kazao je.
Intendantica Dubravka Vrgoč kazala je da će HNK pomoći kolegama u Ukrajini i ukrajinskom narodu programom u sva tri ansambla.
U ponedjeljak navečer na pročelju HNK bit će projekcija ukrajinske zastave. Dana 15. ožujka ansambl drame recitirat će ukrajinsku poeziju, a HNK traži djecu izbjeglice koja bi bila u predstavi Labuđe jezero, koju režira Ukrajinac Vladimir Malakhov, a i u izvedbi Tosce HNK će ugostiti nekoga od ukrajinskih umjetnika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
