Povezivanje na jezičnoj podlozi kajkavskog i čakavskog umjetničkog znaka

U sklopu susreta predstavljena je "Prva sreda na Mesecu", zajednička knjiga dviju suvremenih zbirki naglašeno postmodernističke koncepcije - čakavske Nade Galant "Potle vigona" i kajkavske Ivana Kutnjaka "Gramulozna sencostaja"

Tradicionalni Ča-kaj-što pjesnički susret znakovita slogana "Hrvatski književni pleter", prava svetkovina dijalektalne poezije, okupio je u organizaciji Kajkavskoga spravišča iz Zagreba, Katedre Čakavskoga sabora Roč i Male glagoljske akademije "Juri žakan", na Vidikovcu Želimira Janeša kod Malih vrata u Roču brojne poklonike kajkavskog i čakavskog poetskog sraza.

Srce Zagorja u srcu Istre

        Ča-kaj-što pjesnički susret, podsjetila je predsjednica Katedre Čakavskoga sabora Roč Mirjana Pavletić, jedan je od oblika bogate i dugogodišnje književno-umjetničke, znanstvene i izdavačke suradnje njegovih organizatora, dvaju sabora kulture, Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba i Čakavskog sabora, posebno Katedre Čakavskog sabora Roč.

        - Riječ je o suradnji koja je započela 1973. godine znakovitim izdanjem časopisa Kaj "Srce Zagorja u srcu Istre". Ta je suradnja 2002. godine u okrilju Kajkavskog spravišča prerasla u dugoročni program kulturološkog povezivanja "Kaj & ča: prožimanja i perspektive" s ciljem povezivanja hrvatskog kulturnog prostora "na temeljima naših razlika", ponajprije na jezičnoj podlozi kajkavskog i čakavskog umjetničkog znaka, poručila je Pavletić.

        U sklopu susreta predstavljena je "Prva sreda na Mesecu", zajednička knjiga dviju suvremenih zbirki naglašeno postmodernističke koncepcije - čakavske Nade Galant "Potle vigona" i kajkavske Ivana Kutnjaka "Gramulozna sencostaja". U ovoj, osmoj knjizi afirmirane biblioteke KAJ & ČA: Susreti, Kajkavsko spravišče, otprilike prije pola godine objavilo je nove kajkavske i čakavske pjesničke izbore s po tridesetak pjesama, dvoje antologijskih autora koji već nekoliko desetljeća drže visoki estetski kontinuitet svojih djela ravnopravnom uključenošću u središnji korpus hrvatske beletristike.

        Među ostalim, knjiga je objavljena uz četiri i pol desetljeća suradnje Kajkavskoga spravišča i Čakavskoga sabora, prije svega, najagilnije i najsvestranije Katedre Roč, ali i dvostrukih obljetnica nakladnika: 45. Kajkavskoga spravišča i 50. časopisa Kaj. Autor je naslovnice i najnovije knjige akademski slikar grafičar Frane Paro, u nas najveći znalac povijesti i umijeća ranoga knjigotiskarstva te tiskarskih znakova, pogotovo prvog hrvatskog tiskarskog znaka Blaža Baromića, autor knjiga o glagoljskoj tipografiji i autor projekta, nacrta i replike Gutenbergove preše - postavljene u ročkoj Glagoljaškoj tiskari.

        - Već samim izvanjskim iščitavanjem knjige "Prva sreda na Mesecu", nameće se neoporeciva ocjena: obje zbirke u istoj knjizi, zajednički nadnaslovljene, dvoje vodećih suvremenih pjesnika, afirmiranih u materinskim jezicima kajkavskom i čakavskom, Kutnjak i u hrvatskom standardnom jeziku, svaka na svoj način donose estetsku novinu i otklon ne samo u kontekstu kajkavske i čakavske nego i u cjelini suvremene hrvatske poezije, ocijenila je urednica knjige Božica Pažur.

        Oboje pjesnika, rekla je Pažur, generacijski vrlo različiti, različitim postupcima hrvatske pjesničke postmoderne, dvama književnim jezicima, iskazuju duhovna i civilizacijska ishodišta materinskog jezika kao polazište i bit svoga stvaranja - njegovom stilizacijom pa i tematizacijom, u propitivanju univerzalnih vrednota. - Nada Galant čini to s polazištem u organsko-idiomskoj žminjskoj/vidulinskoj čakavici tzv. jezičnom starinom u "zapanjujućoj" modernosti neoegzistencijalističe poetike, a Ivan Kutnjak neusporedivim prepletom zavičajnog svetomurskog idioma i tronarječnosti, filozofijskog i jezičnog ludizma, tzv. nesvjesnih relacija jezika, intertekstualnosti, grafijske dijakronije i eksperimenta, zaključila je Pažur.

Živi književni preplet

        Živi književni preplet, osobito kajkavske i čakavske pjesničke riječi, otvorio je dopredsjednik Kajkavskoga spravišča Frane Paro, a zatim su se u ročkom predvečerju isprepleli stihovi književnice Nade Galant iz Čakavske kuće Žminj, ročkog književnika Vladimira Pernića iz Katedre Čakavskog sabora Roč, književnice i urednice časopisa Kaj Božice Pažur iz Kajkavskoga spravišča, a prvi put, dječjom kajkavskom i čakavskom poezijom predstavili su se učenici sudionici ovogodišnjeg 27. izdanja ročke glagoljske akademije "Juri žakan": Romana Kutić, Saskia Deak, Erin Radizlović, Nika Šošić i Nikolina Dojčić. Za iznenađenje susreta pobrinula se i Marija Roščić Paro, prevoditeljica i voditeljica Galerije Kaj koja je prevela na španjolski jezik nekoliko pjesama Nade Galant.