ZAGREB

Otvorena Međunarodna autorska kreativna konferenciju MAKK

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Međunarodna autorska kreativna konferenciju MAKK, koja tradicionalno predstavlja novosti u kreativnom i kulturnom sektoru, a ove godine s naglaskom na posljedice pandemije na njezine dionike, otvorena je u četvrtak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Tijekom dva dana konferencija će ugostiti niz domaćih i inozemnih stručnjaka i kreativaca, panele, okrugle stolove o svemu što trenutno muči sektor koji je u pandemiji proživio vjerojatno svoje najteže dvije godine.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, rekla je kako se u suradnji s udrugama brzo reagiralo i stavilo na raspolaganje cijeli niz mjera kao odgovor na krizu, obuhvativši cjelokupni lanac vrijednosti, od stvaralaštva i proizvodnje do distribucije i participacije.

Kao problem koji se posebno vidi u trenutku krize istaknula je manjkavost sustava potpore umjetnicima i činjenica da se veliki broj njih, posebno u glazbi koja nije usko vezana uz klasičnu, nalazi potpuno izvan sustava prepoznatog umjetničkog djelovanja.

Naglasila je kako se za sektor kulture osiguralo preko 900 milijuna kuna bespovratnih sredstava, od čega 300 milijuna za razvoj kulturnog i kreativnog sektora. "Jedan dio će otići prema medijima, sustavima provjere činjenica, registrima za transparentu objavu vlasništva financiranja medija, a 250 milijuna namijenjeno je transformaciji i jačanju konkurentnosti kulturne i kreativne industrije", napomenula je. 

Ministrica je izrazila nadu da će i ta sredstva pomoći na izlasku iz ove zdravstvene krize i da ćemo se vratiti na željene, očekivane i ranije dostignute stope rasta.

Podsjetila je da su u proteklom razdoblju usvojena dva iznimno važna zakona za to područje - Zakon o elektroničkim medijima u kojemu su inzistirali da se unesu odredbe koje će dodatno zaštiti kulturne i kreativne industrije, te Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, za koji vjeruje da je uzeo u obzir sve potrebe i interese te će omogućiti novi razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj.

Uz želju za kvalitetnim raspravama na konferenciji ministrica je rekla kako će ove godine biti manje druženja, no nada se da će "prevladati razum" i da će se povećati udio cijepljenih kako bismo se vratili organiziranju glazbenih događanja i drugih manifestacija kao prije pandemije.

Zahvalila je svima koji su u nemogućim uvjetima nastavili raditi i stvarati, umjetnicima koji slali poruke optimizma i ohrabrenja, predstavnicima udruga koji s njima tražili načine kako pomoći.

Igor Gliha, predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo, rekao je da im je zadatak da upozore na stvari koje u sustavu nisu dobre, ali i  da daju potencijalna rješenja, najavivši intrigantnu temu Zakona o autorskom pravu koja bi trebala potaknuti diskusiju da se usmjeri praksa u cilju kojega taj zakon treba postići.

Borba Davida i Golijata

Mladen Tarbuk, predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, kaže su se tijekom ove dvije godine promijenila sva raspoloženja u sektoru, od očajavanja do nade, no važno je prizemljiti se u razumu i preispitati kakav imamo sustav i može li on preživjeti ovako teške udare.

Borbu za autorska prava usporedio s borbom Davida i Golijata, u kojoj jesu postignute neke promjene, ali predstoji i daljnja borba. "Mi smo ovdje proleteri, a oni koji distribuiraju su doista još uvijek tvrdi kapitalisti koji nam ne pokušavaju dati dio koji nam pripada i koji smo zaslužili", rekao je.

Ljiljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, ocijenila je kako je u sagledavanju sustava  potrebno vidjeti širu sliku, u središtu jest autor, ali da bi tržišna eksploatacija tih djela funkcionirala potrebno je uzeti u obzir i interese svih drugih u lancu i naći izbalansirani odnos korisnika, kreativnih autora i posrednika, a upravo se to pokušalo napraviti kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.

Istaknula je da su neka rješenja koja su izazvala najviše rasprave bili pokušaj da Zakonom riješe problemi koji nisu proizašli iz lošeg zakona nego iz loše primjene ranijih zakona. "Ma kako bio dobar zakon on neće polučiti rezultate ako ga se dobro ne primjenjuje ako se ne razvijaju svi drugi mehanizmi koji su podzakonskog ili nelegislativnog karaktera", dodala je.

Pozvala je sve da se posvete više tome, a da se manje fokusiraju na  ljutnju zbog mogućih rješenja koja im nisu po volji nego da iskoriste sve ono što zakon pruža i onda kroz druge mehanizme postignu ono što je legitimno, a to je ostvarenje odgovarajućeg statusa i interesa pojedine skupine.

Nakon velikog rasta 2019. kulturni i kreativni sektor doživio veliki pad

Na konferenciji, koju organizira ZAMP Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatsko društvo za autorsko pravo, Tajana Barbić  s Ekonomskog instituta predstavila je studiju "Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj prije i nakon Covid-19“, koju su financirali Ministarstvo kulture RH i Hrvatsko društvo skladatelja.

Naime, kulturni i kreativni sektor je u periodu od 2012. do 2019. bilježio snažan rast te godinu za godinom činio sve značajniji udio u cjelokupnom domaćem gospodarstvu, što je pandemija uvelike promijenila.

"Ukupna bruto dodana vrijednost sektora iznosila je 10,1 milijardu kuna ili 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske, a taj se sektor nametnuo i kao važan igrač i što se tiče zaposlenosti u javnom i privatnom dijelu", rekla je Barbić.

Zahvaljujući vladinim mjerama pandemija nije ostavila drastične posljedice na zaposlenost u tom sektoru, no analiza prihoda pokazala je njegovu veliku ranjivost.

"Čim padne kupovna moć pada i potražnja, socijalno distanciranje je drastično unazadilo kulturnu i kreativnu industriju, pa je očekivano došlo i do drastičnog pada poslovnih prihoda", ocijenila je.

Ostale industrije su u prošloj godini imale pad od 7,7 posto, slično je bilo i kod kreativne i kulturne industrije, no ako se izuzmu računalni programi, igre i novi mediji, kao svojevrsni pobjednici pandemije, u tom sektoru pad je 11,7 posto, značajnije više nego kod ostalih. Najizraženiji pad bio je u izvedbenim djelatnostima, osobito glazbi i filmu.

"Situacija se crveni, u 2020. u odnosu na 2019. imamo pad poslovnih prihoda u svim podsektorima, osim u arhitekturi zbog potresa i računalnom sektoru", napomenula je, ustvrdivši kako bi se u budućnosti trebalo više fokusirati na digitalizaciju, a bitno je da pritom i privatni i javi sektor to podupru na pravi način.

Na konferenciji, koju organiziraju stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatsko društvo za autorsko pravo, u četvrtak i petak govorit će se, među ostalim, o zakonodavnim autorskopravnim novostima u glazbenom, audiovizualnom i medijskom području.

Među njima je i novi Zakonu o autorskom i srodnim pravima kojim je konačno u hrvatsko zakonodavstvo implementirana i nova EU Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu. 

Iz programa se izdvaja i okrugli stol "Umjetna inteligencija i autorsko pravo", s obzirom na činjenicu da već sada postoje tehnologije koje su u stanju generirati djela koja mogu uživati zaštitu putem autorskog ili srodnih prava. 

Novim Zakonom redefinira se i položaj arhitekata kao autora djela arhitekture, pa će se na posebnom panelu raspraviti nova pravila s posebnim osvrtom na arhitektonska djela koja su i zaštićeno kulturno dobro te ona za čiju je izradu raspisan javni natječaj.

Jedan od gostiju konferencije bit će Kriss Thakrar, konzultant ugledne britanske kuće MIDIA research koji će se u okviru svoje prezentacije "Budućnost glazbene industrije u kreativnoj ekonomiji“ fokusirati i na vrijednost glazbe u digitalnoj i gaming industriji te načinima na koje će glazbeni kreativci zarađivati u budućnosti.

Na otvorenju devetog izdanja MIKK-a je nastupila glazbenica Albina koja će sudjelovati i na panel diskusiji "Od TikToka do mjeseca i nazad“ na kojoj će joj se pridružiti i kantautorica Irena Žilić čiju je pjesmu "The moon“ ove godine na svoj album uvrstila britanska Morcheeba. 

Drugi dan bit će posvećen temama iz domene intelektualnog vlasništva uz sudjelovanje niza stručnjaka iz Hrvatskog društva za autorsko pravo i povezanih institucija.

Zbog velikog interesa i ograničenog broja sudionika konferencija se može pratiti i online, putem You Tubea i Facebooka.
 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini