NACIZAM JE SAMO VOJNO POBIJEĐEN, uzroci ostali netaknuti

Svi uzroci razvoja nacizma ostali su netaknuti. Loše je znati, a druge ne poticati na spoznaju, ustvrdio je sociolog Renato Matić * Revizionizam nije znanstveno ozbiljan, ali je nažalost jako medijski praćen, dok njegovi akteri često znaju biti vrlo uvjerljivi, kazao je dr. Milan Radošević

- Nacizam je samo vojno pobijeđen, dok su svi uzroci razvoja nacizma ostali netaknuti. Loše je znati a druge ne poticati na spoznaju. Razvoj svijesti o značaju Istre kao stvarnog povijesno potvrđenog ishodišta globalnog antifašističkog pokreta, ustvrdio je sociolog Renato Matić u posebnoj pismenoj poruci na sinoć održanom okruglom stolu "Stoljeće europskog antifašizma - Istra između globalnog i lokalnog" u klubu Kotač. On je inicijator istoimenog projekta koji se već dvije i pol godine odvija unutar Istarskog povijesnog društva (IPD), no zbog bolesti je bio spriječen doći u Pulu.

Uz naknadnu dinamičnu raspravu, tijekom koje je potpisani novinar sudionicima sugerirao da u promociji antifašizma ne preskaču današnji fašizam u kojem smo svi, manje-više, prodani, egzistencijalno ucijenjeni, neslobodni i poraženi, na skupu su sudjelovali pulski povjesničari dr. Milan Radošević, Igor Šaponja, Igor Jovanović i član IPD-a Aldo Šuran, autor "Digitalnog repozitorija", nove mrežne stranice projekta dostupnoj na stranici Istarskog povijesnog društva, i koja je u Kotaču premijerno predstavljena javnosti. Njena posebna vrijednost je u tome što nudi stotinjak video svjedočanstva istarskih logoraša koji su preživjeli grozote njemačkih koncentracijskih logora, a koje su u deset godina prikupili Šaponja i Jovanović.

Ustvrdivši da se antifašizam u Istri medijski često veže tek uz komemorativno polaganje vijenaca, Radošević je dodao da to nije dovoljno.

- Vrijedni su znanstveni radovi o istarskom antifašizmu 60-ih, 70-ih i 80-ih godina, no i dalje su prilično neistraženi arhivi u Trstu, Rimu, Njemačkoj. Stoga radimo na revalorizaciji antifašističkog pokreta u Istri na znanstvenim temeljima, kazao je Radošević, dodavši, usput, da je Istarsko povijesno društvo u deset godina djelovanja organiziralo 30-ak tribina, okruglih stolova, projekcija, izložbi.

Na pitanje kako se tema antifašizma obrađuje o školi, profesor povijesti u osnovnoj školi Igor Jovanović kazao je da u principu sve ovisi o nastavniku kako će prikazati i što će naglasiti. No, kaže, o antifašizmu u Istri se u udžbenicima govori malo; spominju se tek Rapalski ugovor i egzodus hrvatskog i slovenskog stanovništva u međuratnom razdoblju.

- Revizionizam nije znanstveno ozbiljan, ali je nažalost jako medijski praćen, dok njegovi akteri često znaju u iskrivljavanju biti vrlo uvjerljivi. Nedostaju znanstveni odgovor na revizionizam koji bi bio kroz medije dostupan najširoj javnosti. Znanje je najbolji odgovor revizionizmu, kazao je u nastavku Radošević, kazavši da je u Italiji klasični revizionistički narativ da su partizani barbari koji su ubijali Talijane samo zato što su Talijani. Njegov je djed u Medulinu krenuo otišao u rat protiv nacizma, iako je obitelj imala trgovinu i bila relativno dobro stojeća, za što je, veli, trebalo hrabrosti. "Ja sam učio od djeda, ali danas mladi ne mogu učiti od neposrednih aktera", dodao je Radošević, podsjetivši da je u Istri u Drugom svjetskom ratu poginulo preko 17.000 ljudi, njih 20.000 završilo je u logorima, u kojima je umrlo njih 5.000.

Na skupu je istaknuto da Istra zaslužuje Muzej antifašizma, kakvi postoje u Francuskoj, Danskoj, Italiji, ali i spomen obilježje svim stradalim Istranima u koncentracijskim logorima.

U naknadnoj raspravi, student iz Slavonskog Broda usprotivio se današnjim oblicima fašizma, kazavši da je još u osnovnoj školi svjedočio čestom korištenju ustaškog pozdrava "Za dom spremni", a pojedini članovi njegove obitelji stradali su u ustaškom logoru smrti Jasenovcu.

- Takav pozdrav postao je nešto normalno. Sve je to jako tužno, zaključio je student.

Ističući važnost razine medijske produkcije sadržaja, Aldo Šuran kazao je da rado pogleda HTV-ovu emisiju "TV kalendar" koja ima dobar sadržaj , ali katastrofalni dizajn koji se nikad nije mijenjao. "Uvijek isto, dok slična emisija koja se u Italiji emitira na RAI Storia ima sjajnu prezentaciju, uz promjenu vizualnog identiteta svakih par godina", rekao je Šuran.