ZAGREB

Objavljena knjiga Ilije Vukotića "Zubački zbor" o najistočnijem hrvatskom govoru

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Knjigu Ilije Vukotića "Zubački zbor", u kojoj je obrađen najistočniji hrvatski govor u Crnoj Gori - govor mjesta Zubaca u blizini grada Bara, objavio je nakladnik Zupci Times.

Voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu Domagoj Vidović u proslovu ističe kako je zahvaljujući autoru knjige otkrio da su u zubačkome govoru sačuvani odrazi praslavenskoga glagola věst? 'znati' (usp. rus. vest' i slov. vedeti), koji je u štokavskim govorima zabilježen u tekstovima hrvatskih pjesnika iz Dubrovnika koncem XV. stoljeća. 

 Ujedno sam, ističe Vidović, zahvaljujući rukopisu knjige došao do spoznaje da je u zubačkome govoru uščuvana zasad jedina poznata slavenska istovrijednica za romanizam pršut – bedrica. 

 Neke, pak, konstrukcije kao što su ako budem odit i ćaše to učinjet, ovjerene i potvrđene u Zupcima, povezuju gotovo sve arhaične primorske govore od zapadne Istre do Bara, dodaje Vidović.

 Vidović ocjenjuje kako je Ilija Vukotić 'odvažno zakoračio u neistraženo područje leksičkoga blaga govora, koji se spletom povijesnih okolnosti našao na slavensko-romansko-albanskoj tromeđi, u kojemu se istodobno ogleda velika jezična starina (ponajprije slavenska i romanska) te u kojemu su razvidne promjene, prouzročene osvajačkim pohodima, koji su nakon 1571. 
Bar i njegovu okolicu 'skrenuli sa staze Slave na stazu Križa (otud turcizmi i albanizmi)', ali i naknadni utjecaji velikih i tehnološki naprednijih naroda.

 Sve se to odrazilo u mjesnome govoru, u kojemu se razaznaju različiti jezični slojevi, primjerice dalmatski (bistjernja, peča), zapadnoštokavski (kruv i juva), mletački (balota, baul, bira), crkvenoslavenski (lužica), turski (anuma, bilbil, zulufi), albanski (milet, nuno), njemački (bajlag, befel) itd., ističe Vidović.

 Osim rječnika Vukotićev "Zubački zbor" donosi i mjesne uzrečice, biljne i životinjske nazive, antroponime, više od 400 toponima, tekstove na mjesnome govoru, običajne, vjerske, povijesne i etnografske podatke. Zato bi se morao pronaći na policama stručnjaka iz različitih znanstvenih područja, kaže voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

 Vukotićeva knjiga svojim sadržajem i opsegom podsjeća na publikaciju Melite Bego-Urban 'Da se ne zaboravi: riječi, pojmovi i uzrečice (2003.)',  u kojoj je na 162 stranice iznesena rječnička građa Župe dubrovačke, ocjenjuje Vidović. 

  Potiče Vukotića da i on poput Melite Bego-Urban, nastavi "marljivo prikupljati blago jezika slovinskoga".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater