(Hina/EPA)
Knjigu hrvatskoga filozofa Damira Barbarića "Iz radionice duha", u kojoj interpretira pojmove i tekstove klasika grčke i njemačke filozofije, objavila je Matica hrvatska.
Nakladnik ističe kako je u knjizi sabrano dvadesetak važnijih autorovih studija nastalih posljednjih godina, dijelom neobjavljenih, dijelom već objavljenih na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku.
Autor disciplinarno obrađuje i interpretira filozofijsko-povijesni i filologijski karakter pojmova i tekstova klasika grčke i njemačke filozofije - Platona, Aristotela, Leibniza, Kanta, Fichtea, Hegela, Schellinga, Schopenhauera, Nietzschea, Cassirera, Heideggera i Gadamera, napominje nakladnik i dodaje kako je većini zajedničko promišljenje duhovnoga bitka čovjeka kao jedinoga "koji mu je doista primjeren" i na mišljenje kao "zbiljski rad duha".
Autor ocjenjuje kako duh može biti pročišćenje i uzdignuće života u čisti eter slobode samo ako je prije toga dugotrajni, strpljivi i napregnuti rad, prije svega rad pojma. Naglašava kako mišljenje nije računanje bez brojeva, kao što nije ni neobvezno domišljanje, duhovita dosjetka, tašta učenost ili spretna oštroumnost. Po strani od svake propisane metode, tvrdi, mišljenje slijedi svoj vlastiti put strogosti, poštuje kanone logike i vlada njima, ali neda se njima sputati.
Mišljenju kao zbiljskom radu duha uči nas sva velika filozofija, od svojih početaka do vremena sustajanja kojem svjedočimo, napominje autor i dodaje kako ono da bi očuvalo svoju izvornu narav i danas mora biti najprije svojevrsnom radionicom.
U knjizi eseja "Iz radionice duha" (507 str.) objavljeno je 25 tekstova koji su ranije bili objavljeni u hrvatskim ili inozemnim publikacijama, a neki dosad i neobjavljeni. Autor je za ovu knjigu pregledao sve tekstove, ponegdje ih izmijenio i dopunio.
Radove pisane i objavljene na njemačkom jeziku za ovu prigodu preveo je na hrvatski i pritom ih neznatno mijenjao. Podaci o nastanku pojedinačnih radova i njihovu dosadašnjem objavljivanju nalaze se na kraju knjige.
Filozof Damir Barbarić znanstveni je savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Predavao je filozofiju kao redovni profesor u naslovnom zvanju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te kao gostujući profesor na sveučilištima u Beču, Tübingenu, Freiburgu i Berlinu. Predavanja je držao na sveučilištima u Europi, SAD, Meksiku i Japanu.
Urednik je te član uredništava i znanstvenih savjeta časopisa, zbornika i knjižnih nizova u Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Argentini. Uz više od dvije stotine i pedeset izvornih članaka i studija objavljenih u periodici i različitim zbornicima u Hrvatskoj i inozemstvu napisao je, uredio i za tisak priredio više od osamdeset knjiga.