(Arhiva Glasa Istre)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli upravo je objavilo novu znanstvenu knjigu, čija je autorica prof. dr. sc. Renata Šamo, s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta. Dok je u svojim prethodnim publikacijama dala psiholingvistički uvid u čitanje na engleskom jeziku, prvi takve vrste u nas, te pregled razvoja lingvističke misli na Zapadu od strukturalizma do kognitivizma s posebnim osvrtom na (ino)jezični razvoj, ovdje problematizira specifično engleski jezik, pa otuda naziv "English in Focus".
- Nakon predgovora i uvodnog dijela autorica temeljito opisuje suvremeni engleski jezik na fonetsko-fonološkoj, morfo-sintaktičkoj i semantičkoj razini da bi u sljedećem poglavlju sustavno prikazala razvoj engleskog jezika (britanskog i američkog varijeteta) slijedom relevantne kronologije sagledane u vrlo širokom društveno-političkom i povijesno-kulturološkom kontekstu. Autorica potom uglavnom sociolingvistički pristupa statusu lingua franca, što ga engleski jezik danas ima u svijetu, pridajući posebnu važnost jezičnim politikama Europske unije i Ujedinjenih naroda u svjetlu višelateralne/višejezične diplomacije.
(Promo)
U pretposljednjem poglavlju analizira dominaciju engleskog jezika u sustavu visokog obrazovanja, načelno kroz tzv. "inglišizaciju", kao trenutno snažan realni preduvjet za njegovu internacionalizaciju. U završnim razmatranjima o doglednoj budućnosti engleskog jezika autorica monolingvizam (prevlast samo jednog jezika) suprotstavlja multilingvalizmu (više što ravnopravnije zastupljenih jezika), navode s pulskog Sveučilišta.
Knjiga sadrži vrlo bogat popis literature (tiskanih i mrežnih izdanja) i kazalo autora radi lakšeg snalaženja pri čitanju, te kratku autoričinu biografiju.
"English in Focus" dobila je tri pozitivne recenzije prije objavljivanja, od prof. dr. sc. Marije Brala Vukanović (Sveučilište u Rijeci), prof. dr. sc. Ive Fabijanića (Sveučilište u Zadru) i prof. dr. sc. Slavena Bertoše (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli).
Namijenjena je studentima anglističkih studija, naravno, onima kojima je anglistika uža struka ili predmet lingvističkih/kulturoloških istraživanja, budućim i djelatnim diplomatima (s obzirom na englesko govorno područje, ali i šire), raznim kreatorima i nositeljima politike visokog obrazovanja, ali i svima onima koje zanima globalno pozicioniranje (engleskog) jezika u ovisnosti o nizu čimbenika u prošlosti i sadašnjosti.